Umor je kontinuirani i snažni osjećaj zamora, slabosti ili stalne prisutnosti iscrpljenosti, koji nerijetko kod tih osoba umanjuje sposobnost obavljanja fizičkog ili mentalnog posla, a ne nestaje ni nakon dovoljno sna ili odmaranja.
Prema nekim istraživanjima umor se smatra i gorim od crijevnih simptoma te može znatno utjecati na kvalitetu života i obavljanje jednostavnih svakodnevnih aktivnosti, a samim time i utjecati na poslovnu sposobnost, obiteljski i društveni život te emocionalno stanje oboljele osobe.
Nekoliko je čimbenika koji mogu utjecati na osjećaj umora kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a neki do njih su sljedeći:
- Poteškoće sa spavanjem – Osobe kod kojih IBD nije aktivan navode da im je teže utonuti u san i spavati za razliku od zdrave kontrolne grupe. U jednom istraživanju, 71% ispitanika prijavilo je da se noću budi, obično zbog dijareje ili bolova u trbuhu, zbog čega su imali manje energije kroz dan i izraženiji umor. Oko 24% osoba s Crohnovom bolesti i 15% osoba s ulceroznim kolitisom navodi noćno znojenje ili temperaturu kao uzrok poteškoća sa spavanjem.
- Anemija – Negdje oko 60% do 80 % osoba s upalnim bolestima crijeva ima deficitarne vrijednosti željeza u krvi. Jedna trećina osoba je anemična. Anemija je stanje zbog kojeg krv ne doprema dovoljno kisika po cijelom tijelu, što može umanjiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Sindrom nemirnih nogu, jedan od simptoma anemije zbog nedostatka željeza u tijelu, može poremetiti san.
- Nuspojave lijekova – Umor može biti nuspojava na lijekove, kao što su metotreksat i azatioprin.
- Depresija – poteškoće sa spavanjem i umor su simptomi koji se međusobno preklapaju kod oboljelih od IBD i depresije. Otprilike četvrtina osoba s Crohnovom bolešću je depresivna. Depresija se češće javlja i kod osoba s ulceroznim kolitisom u odnosu na osobe koje nemaju neku od dijagnoza upalnih bolesti crijeva. Povezanost između depresije i IBD može imati ulogu kod umora čak i tijekom perioda remisije.
- Upalni procesi – Umor je čest simptom mnogih kroničnih upalnih bolesti. Na primjer, dobro je poznat kod reumatoidnog artritisa, lupusa i ankilozirajućeg spondilitisa. Istraživači su, također, proučavali životinje kojima su ubrizgavane kemikalije za signalizaciju upale. Promjene koje su uočene kod istih su umor i smanjena funkcionalnost.
Umor pogađa veliki broja oboljelih od IBD, a češće se javlja među osobama s Crohnovom bolešću. Približno 54% osoba s Crohnovom bolešću i 33% onih s ulceroznim kolitisom navode osjećaj umora. Isto tako, uočeno je kako se umor pojačava što je bolest agresivnija. Čak 86% osoba navodi osjećaj umor u vrijeme umjerene do jako aktivne faze Crohnove bolesti. Čak i tijekom remisije oko 40% do 50% osoba s IBD navodi osjećaj umora.
Ne postoji jedinstveni standard kako bi se stupanj umora odredio, već se koriste razni upitnici i skale. U Ujedinjenom Kraljevstvu je jedan upitnik o umoru sačinjen i znanstveno dokazan i može mu se pristupiti online, a u svrhu praćenja promjena tijekom vremena.
Postoji mogućnost i da će kod osjećaja umora određene osobe biti poslane da odrade određene laboratorijske nalaze kako bi se isključila anemija, aktivna upala, poremećaji štitnjače ili trudnoća; te biti ispitane o navikama spavanja, lijekovima koje koriste i tjelovježbi.
Određeni postotak oboljelih navodi kako se umor povlači nakon početka liječenja Crohnove bolesti. Uočena je povezanost između smanjenja umora i početka korištenja biološke terapije. Postoji čak teorija koja sugerira kako sluznica crijeva mora zacijeliti da bi se umor smanjio. Čak i za vrijeme remisije određeni postotak oboljelih ima upalu u probavnom traktu.
Postoji mogućnost da će kod određenog postotka oboljelih opće preporuke za savladavanje umora, kao recimo umjerena tjelovježba, biti od koristi – primjer umjerene tjelovježbe je 30 minuta hodanja, – što će svakako ovisiti o težini bolesti. Ukoliko se radi o težem obliku IBD, pratiti neke od uobičajenih preporuka za umanjenje umora moglo bi biti dosta otežano ili čak nemoguće, što na kraju može rezultirati osjećajem frustracije.
Poboljšanje kvalitete sna bi moglo, isto tako, pomoći kod smanjenja osjećaja umora. Dakle, ne produljenje sati spavanja nego povećanje kvalitete sna, a neki od savjeta uključuju sljedeće:
- Izbjegavanje kofeina, nikotina, čokolade i alkohola pred spavanje.
- Povećano izlaganje dnevnoj svjetlosti.
- Izbjegavanje tjelovježbe kasno navečer.
- Ograničavanje popodnevnog drijemanja na jedan sat dnevno i u ranim popodnevnim satima.
- Konzumacija večere nekoliko sati prije spavanja.
- Osiguravanje ugodnog i relaksirajućeg okruženja za spavanje.
- Ograničavanje buke, televizije i drugih medija prije spavanja.
- Ukoliko je san ometan noćnim znojenjem, preporučuje se pripremiti dodatnu pidžamu ili ručnik nadohvat ruke, kako bi se san što manje prekidao.
Umor je simptom kojem se ne pridaje dovoljno značaja kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a koji itekako može otežati svakodnevnu rutinu kod oboljelih.
