Monday, April 22, 2024

Upalne bolesti crijeva – Kako voditi dnevnik prehrane

Podijelite

Upalne bolesti crijeva su bolesti probavnog trakta. Za sada su još uvijek neizlječive, a smatra se da je razvoj istih uvjetovan genetskom predispozicijom u međusobnoj povezanosti s okolišnim čimbenicima. Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest su najpoznatiji oblici upalnih bolesti crijeva, a neki od simptoma ovih kroničnog oboljenja mogu biti dijareja, krv i sluz u stolici, povišena tjelesna temperatura, bolovi u trbuhu, osjećaj umora i iscrpljenosti, ali i brojni drugi simptomi smješteni u probavnom traktu ili izvan njega. Osim što je bitno što prije staviti bolest pod kontrolu, jako je bitno i održavati stanje remisije bolesti kako bi se postigla što bolja kvaliteta s ovim, za sada, neizlječivim bolestima, a dnevnik prehrane bi mogao biti dobar početak ka tome.

Osim brojnih komplikacija i simptoma koje upalne bolesti crijeva uzrokuje u organizmu oboljelog, nerijetko se oboljeli suočavaju i s brojnim “netolerancijama” određene hrane.

Nažalost, ne postoje konkretne smjernice koju hranu oboljeli mogu jesti, a koju ne – stoga je isključivo na svakom pojedincu ispitati koje su to namirnice koje može konzumirati bez pogoršanja simptoma, a koje su pak one koje je poželjno izbjegavati u aktivnoj fazi bolesti.

Najbolji način utvrđivanja “sigurne” hrane za osobe s upalnim bolestima crijeva, odnosno one hrane koju mogu jesti, a koju bi trebali izbjegavati u aktivnoj fazi bolesti, ponekad i u remisiji, je vođenje dnevnika prehrane.

Upisivanje zapažanja o hrani na dnevnoj bazi može biti od velike koristi oboljelim jer će im pomoći uvidjeti koja je to hrana koja izaziva pogoršanje simptoma, a koja hrana ne utječe na crijeva.

Onima kojima su “friško” dijagnosticirane upalne bolesti crijeva, vođenje dnevnika prehrane bi moglo izgledati pomalo komplicirano ili bespotrebno, ali u biti je vrlo jednostavno i više nego bitno uzme li se u obzir činjenica da sama korekcija prehrane ima svoje pozitivne učinke u smirivanju simptoma, kao i činjenica da ne postoji jednoobrazna prehrana kod ove skupine oboljelih.

Dnevnik prehrane je poželjno organizirati na način da se lako čita i dijeli s liječnikom, a ovo su neke od bitnijih informacija koje bi dnevnik prehrane trebao sadržavati:

  • Datum konzumacije određene namirnice
  • Koja hrana je konzumirana, uključujući i popis dodataka kao što su recimo umaci ili začini
  • Doba dana kad je hrana konzumirana
  • Bilo kakve trenutne reakcije
  • Svaku promjenu ili pogoršanje simptoma.

Dnevnik prehrane posebno može biti od velike pomoći kad osoba s nekom od dijagnoza upalnih bolesti crijeva želi u svoju prehranu uvesti nove namirnice za koje nije još uvijek sigurna da li podnosi dobro ili ne.

Dodavanjem jedne po jedne namirnice i bilježenjem svih reakcija, osoba može utvrditi je li hrana siguran izbor ili ne, a na temelju praćenja stanja i reakcije organizma, odnosno da li se simptomi pogoršavaju ili ostaju nepromijenjeni.

Jedna od komplikacija za osobe s upalnim bolestima crijeva je malnutricija, a razlog je neadekvatna prehrana zbog ograničene tolerancije na hranu, zbog čega bi svakako bilo  poželjno tražiti načine za prilagoditi prehranu bolesti, umjesto izbjegavati ju; kako bi se osigurao dovoljan unos svih nutritivnih vrijednosti. Na primjer, guljenje ili kuhanje/pečenje voća ili povrća moglo bi ga učiniti podnošljivijim ili recimo konzumacija voća i povrća kao smoothija, umjesto izbjegavanja ove vrste namirnica.

Osobama s upalnim bolestima crijeva preporučuje se svoje obroke podijeliti na manje porcije, a češću konzumaciju, kako se probavni trakt ne bi opteretio odjednom velikom količinom hrane. Idealno bi bilo imati tri glavna obroka i barem dva među obroka koji bi na dnevnoj bazi zadovoljili potrebu većine nutritivnih vrijednosti iz hrane za oboljelog.

Plan prehrane za osobe s upalnim bolestima crijeva će se svakako razlikovati od osobe do osobe jer unatoč činjenici da se radi o istoj ili sličnoj bolesti, ne postoje neke općenite smjernice koje bi mogle olakšati oboljelima, posebno onima koji se tek susreću s ovim nepredvidivim oboljenjima. Međutim, ono zajedničko u svakom planu bi svakako trebale biti sljedeće informacije:

  • Sigurna hrana za jelo: Ovdje upisati svu hranu koja je sigurna za konzumirati i neće pogoršati simptome.
  • Hrana koju treba izbjegavati: U plan prehrane također treba navesti one namirnice koje su već poznate kao one koje pogoršavaju simptome.
  • Voditi računa o dodacima prehrani: Neke inače zdrave namirnice s visokim udjelom hranjivih tvari možda neće biti lako probavljive za određeni postotak oboljelih, zbog čega će biti bitno nadoknaditi taj nedostatak u ishrani. Poželjno je u svoju ishranu uvesti suplemente kako bi se nadoknadile hranjive tvari koje se ne mogu unijeti preko hrane.
  • Planovi obroka: Poželjno je planirati obroke unaprijed kako se osoba ne bi dovela u situaciju u kojoj će “na brzinu” posegnuti za namirnicama koje nisu sigurne i time pogoršati simptome bolesti kratkoročno ili dugoročno. Osim glavnih obroka, poželjno je uključiti u planiranje i međuobroke. Što su bolje i konkretnije isplanirani obroci, veća je vjerojatnost da će se osoba držati rasporeda i hrane koja ne pogoršava njene simptome.
  • Konzultacije i savjeti liječnika, dijetetičara ili nutricionista: Dobro je uvijek konzultirati se s liječnikom i stručnom osobom, jer oni mogu dati dobre savjete o tome kako imati uravnoteženu prehrane ili predložiti alternativne izbore hrane koje oboljeli, kao laik,  možda nije razmatrao ranije.
  • Dugoročno vođenje dnevnika prehrane: Osobe bi trebale nastaviti voditi dnevnik čak i kada dobiju plan prehrane. Simptomi upalnih bolesti crijeva mogu se mijenjati tijekom vremena, stoga je bitno pratiti i bilježiti unos hrane kako bi se na vrijeme uočilo eventualne promjene u planu prehrane i reagiranju organizma oboljelog na određene namirnice i obroke koji su prije toga bili na sigurnoj strani u planu prehrane.
  • Veoma je bitno obavijestiti liječnika ukoliko se uoče promjene u pojavi simptoma češće od uobičajenog ​​ili se stanje i tijek bolesti počne pogoršavati zbog konzumacije različite hrane.

Danas postoji dosta unaprijed napravljenih i isplaniranih dijeta i planova prehrane, kao i smjernice o tome kako prehrana utječe na probavni trakt. Neki primjeri uključuju FODMAP prehranu, ostali pak bezglutensku prehranu, paleo prehranu ili slično, a sve u cilju umirivanja simptoma upalnih bolesti crijeva.

Prema jednom istraživanju, 38% ispitanika od ukupnog broja, odgovorilo je kako bi radije promijenili stil života i/ili način ishrane nego uzimali lijekove. Dalje, čak 80% ispitanika je reklo kako koristi dodatne ili alternative načine liječenja poput prilagođene prehrane, vježbanja, yoge, dovoljnog odmora i sna, meditacije i drugih alternativnih načina pomoći i samopomoći. Čak 70% njih od ukupnog broja ispitanika, odgovorilo je da je povećalo unos tekućine, 43% se baziralo na izbjegavanje određene hrane dok se 32% baziralo na izbjegavanje “pokretača bolesti”, njih 18% je povećalo unos vlakana, 14% vodi dnevnik prehrane i 12% je na određenoj dijeti, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života.

Činjenica je da ne postoji dijeta za upalne bolesti crijeva koja bi mogla značiti “jedna veličina za sve”, zbog čega je na svakom pojedincu samostalno pratiti svoje tijelo i promjenu bilo kojeg simptoma kako bi u što kraćem roku zapazio svako pogoršanje i što prije bio u mogućnosti reagirati i unaprijediti kvalitetu svog života.

Svatko tko želi promijeniti dijetu ili slijediti unaprijed napravljeni plan mora razgovarati sa svojim liječnikom ili dijetetičarom prije nego što počne.

Važno je poboljšati kvalitetu prehrane, smanjiti stres i ostati hidriran kako bi se u cijeloj priči s upalnim bolestima crijeva kvaliteta života s ovom dijagnozom podigla na jednu višu razinu.

Pročitajte više

Više

Translate »