Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest kroz statistiku

Ulcerozni kolitis i crohnova bolest su dva poznatija oblika upalnih bolesti crijeva(IBD).  Ne tako davno smatrane su autimunim bolestima, danas se smatraju imunitetom posredovane upalne bolesti. Karakteriziraju ih upalni procesi i razaranje sluznice crijeva. Zbog čega nastaju nije u potpunosti definirano, ali prema onome što se do danas zna, genetika i okolišni čimbenici imaju ulogu u njihovom razvoju. 

Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio gastrointestinalnog trakta od usta do anusa, ali se najčešće manifestira u debelom crijevu ili završnom dijelu tankog crijeva (terminalnom ileumu), dok je ulcerozni kolitis uglavnom ograničen na debelo crijevo i rektum.

Tretiranje lijekovima je prva terapijska opcija. Ipak određeni postotak osoba s ulceroznim kolitisom i Crohnovom bolesti na kraju završi s neizbježnim kirurškim zahvatom.

Procjenjuje se da će oko 23% do 45% pacijenata s ulceroznim kolitisom i do 75% pacijenata s Crohnovom bolesti u nekom trenutku trebati proći operativni zahvat zbog tretiranja bolesti. Kirurško tretiranje IBD uključuje uklanjanje jednog dijela ili cijelog debelog crijeva, tankog crijeva i rektuma.

Otprilike 35% do 50% odraslih oboljelih od Crohnove bolesti će razviti fistule u nekom trenutku suživota s ovom bolesti.

Oko 50% svih osoba s pouchem će razviti pouchitis – upalu poucha, a najčešće u prve dvije godine nakon operacije.

Prema nekim istraživanjima veći je postotak rizika od nasljeđivanja kod Crohnove bolesti nego kod ulceroznog kolitisa, osobito u obiteljima židovskog podrijetla.

Djeca koja imaju jednog roditelja s Crohnovom bolesti imaju od 7% do 9% šanse za razvoj Crohnove bolesti i 10% šanse od razvoja nekog oblika IBD.

Djeca koja imaju jednog roditelja s nekim od oblika upalnih bolesti crijeva imaju 10% šanse da će u nekom trenutku kroz život također dobiti IBD.

Djeca koja imaju oba roditelja s nekim oblikom upalnih bolesti crijeva imaju 35% šanse za dobiti IBD.

Između 5% i 20% osoba s IBD ima rođaka u prvom koljenu, poput roditelja, djeteta ili brata ili sestre, koji također ima neki oblik ove skupine bolesti.

Brat ili sestra oboljelog od IBD ima 30 puta veću šansu za dobiti IBD u odnosu na opću populaciju.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 5.000 oboljelih od upalnih bolesti crijeva, u Bosni i Hercegovini nešto manje od 2.000 i u Crnoj Gori oko 500 oboljelih do nekog oblika od upalnih bolesti crijeva, s tim da treba uzeti u obzir da ovo nisu najnoviji statistički podatci za ove bolesti za ove zemlje.

U Europi se prevalencija Crohnove bolesti kreće od 1,5 do 213 slučajeva na 100 000, dok se prevalencija ulceroznog kolitisa kreće od 2,4 do 294 na 100 000. Sveukupno, procjenjuje se da je 0,3% europskog stanovništva dijagnosticiran neki oblik IBD, što odgovara ukupnom broju od 2,5 do 3 milijuna osoba s ovim dijagnozom.

Prema najnovijim podacima CDC-a, više od tri milijuna odraslih osoba u SAD-u živi s Crohnovom bolesti ili ulceroznim kolitisom, od čega 1,2 milijuna muškaraca i 1,9 milijuna žena.

Novija istraživanja za Veliku Britaniju navode kako 1 od 123 osobe ima ulcerozni kolitis ili Crohnovu bolest, što znači da preko 500,000 osoba u Velikoj Britaniji ima dijagnozu Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

IBD se često smatra bolešću adolescenata i mladih osoba jer se najčešće prvi put dijagnosticira kod osoba u dobi između 15 i 25 godina, s tim da se bilježi porast dijagnoza IBD i kod osoba starijih od 50 godina.

Slučajevi ulceroznog kolitisa najčešće su zabilježeni u Sjedinjenim državama i sjevernoeuropskim zemljama, dok se najmanji broj slučajeva ulceroznog kolitisa bilježi u Japanu i Južnoj Africi.

Neke teorije o tome zašto je prevalencija IBD-a veća u zapadnim, razvijenim zemljama u odnosu na ostale dijelove je zato što postoji veća upotreba antibiotika među tom populacijom ali i zbog učinka zapadnjačke prehrane na crijevni mikrobiom.

Brojke oboljelih od upalnih bolesti crijeva bilježe sve veći porast u zadnje vrijeme, kako kod odraslih tako i kod djece. Medikamenti koji se koriste uglavnom su bazirani na smanjenju odgovora imunološkog sustava kod oboljelog, dok pravog lijeka za liječenje upalnih bolesti crijeva još uvijek nema.