Voda kao piće ima svoje brojne prednosti — sprječava dehidraciju, održava normalnu tjelesnu temperaturu i često može ublažiti zatvor. Prema novoj studiji, količina vode koju pijete također može biti povezana s time koliko brzo starite, ali i s rizikom od razvoja kroničnih bolesti.
U ovoj studiji, odrasle osobe koje su bile dovoljno hidrirane bile su zdravije, imale su manju vjerojatnost za pojavu znakova starenja, razvili su manje kroničnih zdravstvenih stanja i živjele su dulje od odraslih osoba koje nisu bile dovoljno hidrirane.
Stručnjaci sugeriraju da hidratacija djeluje povoljno na dugovječnost zbog toga jer održava razine natrija pod kontrolom. Ipak, da bi se ovakva dobrobit odrazila i na vas, morate imati na umu nekoliko stvari.
-
Studija koju je proveo The National Institutes of Health (NIH) sugerira da dobro hidrirane odrasle osobe imaju manji rizik od razvoja kroničnih bolesti i mogu živjeti dulje od osoba koje ne unose dovoljno tekućine.
-
Koliko vode dnevno konzumirate ovisi o raznim čimbenicima kao što su dob, spol, veličina tijela, razina tjelesne aktivnosti i klima u kojoj živite.
-
Stručnjaci kažu da možete postati dehidrirani ili pretjerano hidrirani, pa vodu morate piti uravnoteženo i umjereno.
Studija koju je proveo The National Institutes of Health (NIH) proučavala je zdravstvene podatke više od 11.000 odraslih osoba u SAD-u koje su pratili oko 25 godina. Istraživači su imali podatke iz nekoliko vremenskih točaka, uključujući kada su sudionici bili u svojim 50. i kada su bili između 70 i 90 godina.
Kako bi odredili koliko su sudionici bili hidrirani, istraživački tim mjerio je koncentraciju natrija (soli) u njihovoj krvi.
Natalia Dmitrieva, autorica studije rekla je da je smanjena razina vode u tijelu najčešći faktor koji povećava natrij u krvi.
Dok je većina sudionika imala razine natrija u krvi koje su bile unutar normalnog raspona – 135 do 146 mmol po litri – istraživači su otkrili da osobe s razinom natrija u serumu iznad 144 mmol imaju 21% veći rizik od umiranja u mlađoj dobi u usporedbi s osobama koje su bile bolje hidrirane.
Istraživači su također otkrili da osobe koje su imale serumske razine natrija veće od 142 mmol imaju 39% veći rizik od razvoja kroničnih bolesti poput zatajenja srca, demencije, bolesti pluća, moždanog udara, dijabetesa i visokog krvnog tlaka.
Budući da razine natrija mogu ukazivati na status hidracije, Dmitrieva je rekla da je to razlog zašto istraživači vjeruju da rezultati studije sugeriraju da biti dobro hidriran može usporiti starenje, spriječiti ili odgoditi razvoj kroničnih bolesti i stoga produžiti i život bez bolesti.
Iako je održavanje hidratacije ključno za zdravo, funkcionalno tijelo, neki stručnjaci kažu da rezultati studije ne pokazuju uzročno posljedičnu vezu – drugim riječima, ne dokazuju da optimalna hidratacija sprječava ozbiljne bolesti ili poboljšava dugovječnost.
Postoji samo mnogo neizvjesnosti jer nisu kontrolirali koje su tekućine možda pili i kakav im je status hidracije bio u određeno vrijeme, osim kada im je izmjeren natrij u serumu, ističe doktor David Cutler.
Cutler upozorava da bi ljudi trebali razmotriti i ograničenja ove studije i ne žuriti s promjenama u svom životnom stilu na temelju njezinih nalaza.
Ne bih izvlačio previše zaključaka iz ove studije govoreći da je više vode uz nižu razinu natrija nužno bolje, rekao je Cutler. Sve u životu može imati i dobre i loše posljedice.
Eric Ascher, liječnik obiteljske medicine, ističe da osobe koje se dobro hidriraju vodom imaju “veću vjerojatnost da će imati i druge zdrave navike”, kao što je biti aktivan, odabir hranjivih namirnica, i dovoljno sna.
Briga o tjelesnom zdravlju redovitom tjelovježbom i kvalitetnim snom podupire zdravo starenje i pomaže u prevenciji kroničnih bolesti.
Ascher je istaknuo jedan primjer kako vam voda pomaže u ovim ciljevima: hidracija održava vaše zglobove podmazanima. Ako se možete kretati bez boli, lakše je vježbati i voditi manje sjedilački način života – navike koje su izvrsne za zdravlje vašeg srca.
Dehidracija može utjecati na razinu krvnog tlaka. Visoki krvni tlak može povećati rizik od srčanog i moždanog udara, kaže Ascher.
Hidracija ne utječe samo na vašu žeđ. Vaše tijelo je u stalnom stanju pokušavanja uravnotežiti različite vitamine, minerale, neurotransmitere i hormone. Ako postoji neravnoteža kojoj pridonosi dehidracija, riskirate prekid tjelesnih procesa koji mogu dovesti do oštećenja organa ili nastanka kronične bolesti, rekao je Ascher.
Hidratacija također potiče protok krvi, što pomaže tijelu ukloniti toksine. Prema Ascheru, manje toksina i zdravije srce mogu pomoći u duljem životu.
Dmitrieva se slaže da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se shvatilo kako nedovoljna hidracija može ubrzati starenje i povećati rizik od kroničnih bolesti – ali oni imaju teorije.
Jedna od ideja Dmitrieve je da nizak unos vode i dehidracija potiču lučenje hormona koji negativno utječu na bubrege, što dovodi do izlučivanja manjih količina koncentriranijeg urina.
Povišene razine ovih hormona također utječu na druga tkiva u tijelu, postupno potkopavajući njihove pravilne funkcije i dovodeći do ubrzanog starenja, rekla je.
Smjernice za unos tekućine već su odavno poznate, piti osam čaša vode svaki dan, odnosno neke smjernice glase 13 čaša za muškarce i 9 za žene.
Iako se mnoge osobe pokušavaju usredotočiti na unos svojih osam čaša vode dnevno, nedavna studija pokazala je da zaista ne mogu postojati smjernice koje bi odgovarale svima.
Stvar je u tome da potrebe za unosom tekućine nisu iste za sve. Ascher navodi kako dnevne potrebe za vodom variraju zbog razlike u dobi, spolu, trudnoći, veličini tijela, sastavu, razini aktivnosti i životnim navikama, kao i čimbenicima poput temperature klime i okoline.
Svatko zahtijeva različitu količinu tekućine, rekao je Ascher. Na primjer, što se više znojite ili vježbate, veća je vjerojatnost da ćete biti dehidrirani, stoga će vam trebati više vode.
Također morate uzeti u obzir drugu hranu i piće koje pojedete u danu jer hrana s visokim udjelom vode, poput voća i povrća, također može pomoći da se zadovolje potrebe za tekućinom.
Dmitrijeva je upozorila da je moguće i popiti previše vode. Ako se previše hidrirate, bubrezi neće moći izlučiti višak vode, što može dovesti do potencijalno opasnog stanja u kojem se sadržaj natrija u krvi razrijedi ili opadne (hiponatrijemija).
Nema potrebe piti više od tri litre dnevno ako nema prekomjernog gubitka vode zbog vježbanja ili dugotrajnog izlaganja toplini, rekla je. Ako netko popije više od tri litre dnevno i još uvijek osjeća žeđ, to bi mogao biti pokazatelj nekog bolesnog stanja koje rezultira patološki povećanim gubicima vode i zahtijeva kliničku procjenu.
Drugim riječima, ako se stalno osjećate jako žedni ili jednostavno ne znate koliko biste vode trebali piti, razgovarajte sa svojim liječnikom.
Kada se pojavi dehidracija to znači da vaše tijelo gubi više tekućine nego što je uzima. Ovo je nekoliko znakova koji mogu upućivati na to da možda trebate piti više vode:
- Osjećate žeđ
- Ne znojite se kada je vani vruće
- Imate tamnožuti urin
- Imate urin jakog mirisa
- Mokrite manje nego inače
- Osjećate umor, vrtoglavicu ili omamljenost
- Imate suha usta, usne i jezik
Čak i ako se osjećate dobro, povremeno provjeravanje mokraće može vam pomoći uočiti vizualne znakove koji sugeriraju da ne pijete dovoljno.
Ako vaš urin nalikuje vrlo blijedožutoj boji poput razvodnjene limunade, vaše tijelo je dovoljno hidrirano, rekao je Ascher. Sve tamnije je znak dehidracije, sve bistrije može značiti prekomjernu hidrataciju.
Dmitrieva zaključuje kako je ključno ostati dobro hidriran i svjestan koliko tekućine se unese svaki dan, te da treba voditi računa da vodu konzumiramo redovito.
 sugerira da dobro hidrirane odrasle osobe imaju manji rizik od razvoja kroničnih bolesti i mogu živjeti dulje od osoba koje ne unose dovoljno tekućine.){kind=link}