Zdravo tijelo bez problema održava odgovarajući omjer estrogena, progesterona i testosterona koji djeluju na principu povratne sprege i međudjelovanja između mozga te spolnih i nadbubrežnih žlijezda i takav usklađeni rad nazivamo hormonska ravnoteža. Hormoni u principu međusobno djeluju sinkronizirano, što znači da promjena u vrijednostima jednog hormona neizbježno vodi do promjena u drugima.
Razine hormona reguliraju se ovisno o koncentraciji koja je potrebna kako bi određeni hormon postigao željeni učinak tamo gdje treba djelovati, ali i ovisno o vremenu u kojem se luči.
Kad govorimo o terminu normalnim omjerima hormona, odnosno omjerima koji su za tijelo optimalni, koristimo se izrazom hormonska ravnoteža. Međutim, takvo stanje nije trajno, odnosno nepromjenjivo. Radi se zapravo o dinamičkoj ravnoteži koja podrazumijeva stalno variranje unutar referentnih vrijednosti. No, ukoliko razine hormona izađu izvan tih okvira, kad su hormoni u takvu omjeru da ne mogu djelovati optimalno, biti u potpunosti učinkoviti, govorimo o stanju koje nazivamo hormonska neravnoteža.
Takvo stanje se manifestira kroz niz raznih simptoma koji utječu na kvalitetu života, izgled i raspoloženje, dok dugotrajna neravnoteža hormona može dovesti do kroničnih tegoba, ali i povećati rizik za obolijevanje od ozbiljnih bolesti kao što je depresija, autoimuna oboljenja, krvožilne bolesti i slično.
Magistar farmacije i spec.nutricionizna, Dragana Lošić, ističe koje namirnice koristiti, a koje izbjegavati za postizanje hormonske ravnoteže.
Povrće – Prednost dajte sezonskom povrću iz ekološkog uzgoja. Poželjno je polovinu ukupnog dnevnog unosa povrća konzumirati u sirovom obliku, a drugu polovinu uz kratku termičku obradu. Sirovo povrće ima niži GI nego kuhano kao i neusitnjeno. Poželjno povećati unos zelenog lisnatog povrća i kupusnjača.
Voće – Prednost dajte sezonskom voću iz ekološkog uzgoja. Poželjno konzumirati voće kao međuobrok i kao zamjenu za zadovoljavanjem potrebe za slatkim umjesto slatkiša. Najbolje vrijeme za voćni međuobrok je pola sata prije ručka ili tri do četiri sata nakon ručka kako bi se izbjegli gasovi i otežano probavljanje hrane.
Sjemenke i orašasti plodovi – Poželjna svakodnevna konzumacija kao međuobrok ili sastavni dio obroka. Odličan su izvor zdravih masti koje daju energiju; vlakana koja daju osjećaj sitosti; te minerala i vitamina koji pomažu u sprječavanju razvoja nutritivnih deficita. Najbolje ih je potopiti u vodi 12 sati prije konzumacije.
Masti i ulja – Poželjno uvijek birati hladno cijeđena ulja i prirodne nerafinirane masti. Preporučuje se konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja kao neizostavnog dodatka za salate s tim da se može koristiti i za termičku obradu. Kod termičke obrade zagrijavanje uvijek treba biti na temperaturama nižim od 80 stupnjeva, a najbolje koristiti kokosovo ulje, maslac ili svinjsku mast.
Proteini – Preporučuje se umjerena konzumacija i to isključivo proteina iz prirodne hrane – meso, riba, jaja, domaći mliječni proizvodi i mahunarke. Poželjno prednost dati mesu iz prirodnog uzgoja od životinja koje se hrane na ispaši, te povećati unos proteina biljnog porijekla – mahunarki.
Ugljikohidrati – Preporučuje se birati isključivo cjelovite (integralne) žitarice. Kod problema s probavljanjem žitarica poželjno iste namakati u vodi ili konzumacija njihovih klica kako bi se neutralizirala fitinska kiselina. Bez obzira na izvor ugljikohidrata nije poželjno da su oni baza prehrane, nego se preporučuju isključivo kao prilog u malim količinama, dok baza treba biti povrće.
Pića – Voda treba biti glavno piće. Može se obogatiti i kriškom limuna. Poželjno ograničeno konzumirati kavu i čajeve (zeleni i crni čaj). Ukoliko se radi o neravnoteži kortizola, ne preporučuje se koristiti više od jedne šalice kave ili dvije šalice čaja dnevno. Alkohol se preporučuje konzumirati veoma rijetko jer smanjuje detoksikacijsku moć jetra i može poremetiti metabolizam hormona.
Začini – Povećavaju antioksidacijski i protuupalni kapacitet organizma. Poželjno ih je miješati s uljima jer takvom kombinacijom se postiže njihova prava funkcija. u ljekovite začine se ubrajaju: kurkuma, papar, ljuta paprika, đumbir, bosiljak, peršin, majčina dušica i kadulja. Zeleno začinsko povrće je bogato magnezijem.
Hrana koju treba izbjegavati – Slatkiše pod broj jedan. Obrađene i poluobrađene proizvode s dugim rokom trajanja i nepoželjnim trans mastima. Margarin i rafinirana ulja. Kupovne voćne sokove. Alkohol. Suhomesnate prerađevine i low fat ili light proizvode.
