Monday, April 22, 2024

Što su pametni lijekovi za rak debelog crijeva i koliko su učinkoviti

Podijelite

Općenito govoreći, rak je pojam koji označava nekontroliran rast stanica. Kada je u pitanju debelo crijevo, karcinom najčešće započinje razvojem polipa ili adenoma (nekarcinozna izraslina, tzv. dobroćudni tumor). Pritom, iako se samo 10 % polipa u konačnici razvije u maligni tumor debelog crijeva, i dalje je prema istraživanjima polip najčešći početak razvoja karcinoma.

canva

Ključnu ulogu u razvoju bolesti prema trenutnim saznanjima imaju genetske promjene (mutacije) epitelnih stanica debelog crijeva te različiti osobni i okolišni čimbenici rizika, od kojih se posebno ističe prehrana.

Stadiji bolesti

Nekoliko je stadija same bolesti te se različitim klasifikacijama procjenjuje proširenost karcinoma debelog crijeva, poput Dukesove klasifikacije ili Astler-Collerove klasifikacije.

Dukesova klasifikacija podrazumijeva četiri stadija bolesti:

  • stadij A (karcinom unutar stijenke crijeva)
  • stadij B (karcinom prožima cijelu stijenku crijeva)
  • stadij C (zahvaćeni parakolični i perirektalni limfni čvorovi)
  • stadij D (prisutne udaljene metastaze).

Astler-Collerova klasifikacija predstavlja proširenu i modificiranu Dukesovu klasifikaciju. U praksi se za određivanje proširenosti bolesti najčešće koristi TNM klasifikacija koja razmatra primarni tumor (veličinu i područje koje zahvaća), zahvaćenost regionalnih limfnih čvorova te prisutnost i karakteristike eventualnih metastaza.

U kliničkom smislu, pomoću TNM klasifikacije se najčešće određuje stadij bolesti, a ujedno se pomoću nje odlučuje i o načinu liječenja samog pacijenta. Pritom, pojednostavljeno rečeno, postoje četiri stadija bolesti, pri čemu se četvrti stupanj (IVA, IVB i IVC) odnosi na najteži stadij bolesti.

Važno je naglasiti kako je liječenje karcinoma debelog crijeva kompleksno te je potreban multidisciplinaran tim koji donosi plan liječenja bolesnika. Prema hrvatskim smjernicama, tim se mora sastojati od gastroenterologa, abdominalnog kirurga, radiologa, patologa i onkologa. Osim njih, kada je u pitanju generalna briga za pacijenta, poželjno je uključivanje i drugih zdravstvenih djelatnika, farmaceuta, nutricionista te ostalog medicinskog osoblja.

Pametni lijekovi za rak debelog crijeva

Osnova liječenja kolorektalnog karcinoma je operacija, odnosno kirurška resekcija tumora i pripadajućih limfnih čvorova. Potom slijedi adjuvantna kemoterapija koja dokazano poboljšava kliničke ishode kod pacijenata. U nekim slučajevima moguća je i neoadjuvantna kemoterapija (prije operacije).

Ovisno o stadiju bolesti određuje se i terapija. Pritom u obzir dolaze i tzv. pametni lijekovi za rak debelog crijeva, koji podrazumijevaju i biološke lijekove, i to u nekim slučajevima već u prvoj liniji liječenja kod četvrtog stadija bolesti.

Klasična kemoterapija uključuje različite protokole liječenja koji uglavnom sadrže kombinaciju temeljenu na 5-fluorouracilu, oksaliplatini, leukovorinu ili kapecitabinu (umjesto 5-flurouracila i leukovorina) te kod četvrtog stadija bolesti i na irinotekanu. Ovisno o odabranom protokolu liječenja, različite su i najčešće nuspojave, a uglavnom je riječ o anemiji, neuropatiji, osjećaju žarenja i pečenja kože, mučnine i dr.

Odabir terapije znatno ovisi i o ukupnom stanju pacijenta, a ovisno o podnošenju terapije, ista se može i promijeniti tijekom liječenja. Osim toga, kako je već rečeno, po procjeni liječnika se mogu uvesti i biološki lijekovi u terapiju.

Primjer bioloških lijekova koji se danas koriste kod liječenja karcinoma debelog crijeva su anti-VEGF protutijela te anti-EGFR protutijela.

Anti-VEGF terapija je usmjerena na vaskularni endotelni čimbenik rasta (VEGF). Naime, VEGF potiče angiogenezu. Angiogeneza označuje stvaranje novih krvnih žila važnih za rast i preživljenje normalnih stanica, ali ujedno istu izlučuju i tumorske stanice u svrhu rasta i preživljenja samog tumora. Inhibicijom istog sprječava se (usporava) proces angiogeneze tumorskih stanica.

Primjer je bevacizumab. Navedeni lijek se koristi u kombinaciji s kemoterapijom, ne samostalno. Dokazano poboljšava kliničke ishode, a od nuspojava se uglavnom javljaju hipertenzija, komplikacije kod liječenja rana, proteinurija i sl., koje se u suštini najčešće mogu adekvatno klinički sanirati.

Anti-EGFR terapija je usmjerena na receptore za epidermalni čimbenik rasta. Naime, kada se EGF (epidermalni faktor rasta), kao i drugi ligandi, veže za EGFR, to aktivira kaskadu reakcija koja doprinosi karcinogenezi.

Pojačana ekspresija EGFR-a je pronađena u oko 80 % kolorektalnih karcinoma. Blokiranjem EGFR-a cetuksimabom ili panitumumabom blokira se kaskadna reakcija te je to molekularna osnova po kojoj djeluju navedeni lijekovi.

Najčešće nuspojave anti-EGFR lijekova su kožne reakcije koje se javljaju zbog farmakološkog djelovanja lijeka. Kod panitumumaba se relativno često mogu javiti nuspojave povezane s probavnim sustavom, dok je kod cetuksimaba relativno česta prisutna i hipomagnezijemija (manjak magnezija). U svakom slučaju, ovisno o podnošenju terapije, liječnici će odlučiti o eventualnom nastavku ili modificiranju farmakološkog liječenja.

Imunoterapija i rak debelog crijeva

Kada se spominju imunoterapija i rak debelog crijeva, potrebno je razlučiti što je uopće imunoterapija. Imunoterapija označava lijekove koji pojačavaju upalni odgovor organizma na tumorske stanice.

Konkretno, kod određenih karcinoma debelog crijeva, pembrolizumab, nivolumab i ipilimumab su se pokazali korisnima kao dodatak uobičajenim protokolima liječenja. Ti lijekovi inhibiraju molekule koje, vrlo pojednostavljeno rečeno, umanjuju odgovor imunološkog sustava na tumorske stanice. Pojačavaju aktivaciju citotoksičnih T limfocita, potencirajući na taj način uništavanje tumorskih stanica.

Jasno, kao i sa svim lijekovima, ovakav mehanizam djelovanja nosi sa sobom i različite nuspojave, od čega se posebno ističu autoimune nuspojave o kojima liječnički tim svakako mora voditi računa. Važno je istaknuti kako novi lijekovi (neki biološki lijekovi i imunoterapija), iako u globalu poboljšavaju kliničke ishode, ne djeluju kod svih pacijenata s kolorektalnim karcinomom.

Naime, ishod liječenja ovisi i o molekularnom tipu malignog tumora, što liječnici prema smjernicama svakako i testiraju prije uvođenja same terapije. Sve ovo govori koliko je važno individualno odrediti način liječenja i zbrinjavanja pacijenta s dijagnozom karcinoma debelog crijeva.

Prevencija raka debelog crijeva

Po pitanju karcinoma debelog crijeva ipak je najvažnije i najsvrsishodnije raditi na prevenciji same bolesti. Nekoliko je faktora koji utječu na pojavnost same bolesti. Na genetske faktore ne možemo utjecati, međutim, na neke čimbenike možemo djelovati.

Primjerice, masna hrana povećava rizik razvoja karcinoma debelog crijeva uslijed pojačanog djelovanja žuči. Naime, određeni metaboliti žučne kiseline imaju kancerogeno djelovanje. Jasno, ako si priuštimo povremeno takav obrok, to samo po sebi nema znatan utjecaj na razvoj bolesti. Međutim, ako imamo nezdrave prehrambene navike dugi niz godina, povećava se šansa za razvojem malignog tumora debelog crijeva.

S druge strane, hrana bogata biljnim vlaknima (voće i povrće) te antioksidansima ima određen protektivan učinak. Dakle, zdravim prehrambenim navikama možemo smanjiti rizik od razvoja bolesti. Svakako, pušenje, kronični unos alkohola te debljina također spadaju pod rizične čimbenike za razvoj karcinoma debelog crijeva.

Uz promjenu životnog stila, jako je važno odazivati se i na preventivne preglede, kako bi se na vrijeme otkrila eventualna prisutnost same bolesti, što samo po sebi znatno povećava šanse za izlječenje.

U tom smislu, iako prosječnoj osobi neugodan pregled, odlazak na vrijeme na kolonoskopiju nam doslovno može spasiti život.

Isto tako, odazivanje na testiranje na krv u stolici koje Republika Hrvatska provodi u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva znatno može smanjiti pojavnost bolesti. Tu činjenicu nam zorno pokazuje i primjer Slovenije, gdje je zahvaljujući ovakvom načinu testiranja i probiranja smanjena pojavnost karcinoma debelog crijeva za čak 21 % u pet godina.

Naše društvo po pitanju prevencije ima još prostora za napredak. S obzirom na to da je ožujak Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva, idealan je trenutak da na osobnoj razini, a potom i društvenoj, počnemo više brinuti o svojem zdravlju te da makar odazivanjem na jednostavno testiranje i sami sudjelujemo u prevenciji i doprinesemo borbi protiv ove bolesti.

Pročitajte više

Više

Translate »