Mikroskopski kolitis je kronično, doživotno stanje koje spada pod skupinu stanja poznatih kao upalne bolesti crijeva (IBD). Uzrokuje upalu gastrointestinalnog trakta, točnije crijeva i rektuma. Postoje dva glavna oblika mikroskopskog kolitisa – limfocitni kolitis i kolagenski kolitis. I jedan i drugi su vrlo slični.
Golim okom, sluznica debelog crijeva može se činiti normalnom, no pod mikroskopom se mogu vidjeti promjene na sluznici crijeva. Glavni simptom mikroskopskog kolitisa je vodenasti proljev (bez krvi).
Postoje i drugi oblici IBD koji su više poznati u odnosu na mikroskopski kolitis, a to su ulcerozni kolitis (UC) i Crohnovu bolest.
Ispočetka se za IBD smatralo da spada u skupinu autoimunih oboljenja, međutim novije studije poriču tu tvrdnju svrstavajući IBD u imunološki posredovane upalne bolesti.
Ne postoji poznati lijek za mikroskopski kolitis i općenito se stavlja pod kontrolu lijekovima i promjenama načina života – poput prehrane, tjelovježbe i smanjenja stresa.
U rijetkim slučajevima osobe s mikroskopskim kolitisom idu na operaciju uklanjanja zahvaćenih dijelova debelog crijeva i rektuma.
Neki od uobičajenih simptoma mikroskopskog kolitisa mogu biti:
- Dijareja koja može trajati tjednima ili mjesecima i pojaviti se iznenada. Za razliku od drugih oblika IBD-a, dijareja neće biti popraćena krvarenjem
- Grčevi u trbuhu
- Napuhnutost i vjetrovi
- Dehidracija (zbog gubitka tečnosti iz organizma)
- Umor
- Gubitak na tjelesnoj težini
Postoje dva oblika mikroskopskog kolitisa – limfocitni kolitis i kolagenski kolitis. Simptomi i liječenje vrlo su slični, no pod mikroskopom izgledaju vrlo različito.
- Limfocitni kolitis
Kod limfocitnog kolitisa postoji povećan broj limfocita (bijelih krvnih stanica) unutar sluznice debelog crijeva. Limfociti su dio tjelesnog obrambenog sustava u borbi protiv infekcija i bolesti.
- Kolagenski kolitis
Kod kolagenskog kolitisa, sluznica debelog crijeva razvija sloj proteina koji se zove kolagen deblji od normalnog. Također može biti povećan broj limfocita u sluznici debelog crijeva.
Kako se dijagnosticira mikroskopski kolitis?
Obično se dijagnosticira putem biopsija uzetih tijekom kolonoskopije – pregleda kojim se pomoću savitljive sonde i kamere pregledava unutrašnjost rektuma i debelog crijeva. Uzorak uzet biopsijom se ispituje pod mikroskopom kako bi se potražile promjene na sluznici crijeva.
Kako se liječi mikroskopski kolitis?
Nažalost, ne postoji poznati lijek za mikroskopski kolitis.
Međutim, pojedine osobe su promjenama u prehrani i načinu života bez uzimanja lijekova uspjele ući u fazu remisije, dok drugi uzimaju lijekove za kontrolu stanja. Rijetkost je da neka osoba ima operaciju kojom se uklanja cijelo ili dio debelog crijeva i/ili rektuma.
Što uzrokuje mikroskopski kolitis?
Ne postoji konkretno objašnjenje koji bi bio točan uzrok mikroskopskog kolitisa. Uzrok se često pripisuje nizu čimbenika koji uključuju:
- Genetiku
- Problem s imunološkim sustavom u kojem on napada zdrave bakterije u crijevima
- Prethodnu infekciju koja je izazvala abnormalnu reakciju imunološkog sustava
- Pušenje
- Okolišne čimbenike
Također se vjeruje da neki lijekovi – poput aspirina, lijekova protiv žgaravice i određenih antidepresiva mogu povećati rizik od dobivanja mikroskopskog kolitisa.
Tko može dobiti mikroskopski kolitis?
Mikroskopski kolitis općenito se dijagnosticira kod osoba u dobi između 50 i 60 godina, međutim osoba može biti bilo koje dobi u trenutku postavljanja diajgnoze. Češći je kod žena i procjenjuje se da oko 2 do 3 osobe na svakih 10.000 osoba imaju mikroskopski kolitis.
Što očekivati od dijagnoze mikroskopski kolitis?
Osobe s mikroskopskim kolitisom često prolaze kroz razdoblja pogoršanja bolesti u kojima imaju teške simptome, te razdoblja u kojima su simptomi blaži ili u potpunosti neaktivni. Što znači da netko tko ima mikroskopaki kolitis može biti ili u remisiji ili u aktivnoj fazi bolesti.
Osobe kojima je dijagnosticiran mikroskopski kolitis često se pitaju postoji li rizik da se u budućnosti isti razvije u teže oblike IBD – ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest. Prema dosadašnjim dostupnim podatcima, postoji vrlo mali rizik da se to dogodi.
Ako se za smirivanje simptoma uzimaju lijekovi na bazi steroida, dugotrajna uporaba može rezultirati slabljenjem kostiju i dovesti do razvoja osteoporoze.
