Porast COVId-19 slučajeva nije povezan s postotkom procijepljenosti objavljuje studija čije istraživanje je objavljeno 30. rujna 2021. godine na stranicama NCBI.

Povezani podatci

Cjepiva su trenutno primarna strategija u borbi protiv COVID-19 u cijelom svijetu.

Smatra se kako cijela priča povezana s trenutnim porastom novih slučajeva u Sjedinjenim Državama proizlazi iz područja s niskim postotkom cijepljenja. Sličan scenarij je primijećen i u zemljama poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. U isto vrijeme, Izrael – koji se isticao kao zemlja s visokim postotkom procijepljenih, također je doživio značajan porast COVID-19 slučajeva.

Ovo istraživanje je bazirano na istraživanju povezanosti između postotka procijepljenog stanovništva i pojave novih slučajeva COVID-19 u 68 zemalja i u 2947 okruga u Sjedinjenim Državama.

Metode

Za analizu po zemljama korišteni su podatci o COVID-19 koje je omogućio Our World in Data, a koji su dostupni od 3. rujna 2021. godine.

U istraživanje je uključeno 68 zemalja koje su ispunile sljedeće kriterije:

• imali su dostupne podatke o drugoj dozi cjepiva,
• imali su dostupne podatke o slučajevima COVID-19,
• imali su dostupne podatke o broju stanovništva,
• posljednje ažuriranje podataka bilo je unutar 3 dana prije ili na 3. rujna 2021. godine.

Za svaku zemlju je izračunat broj slučajeva COVID-19 na 1 milijun ljudi, kao i postotak stanovništva koji je procijepljen.

Za analizu na razini okruga u Sjedinjenim Državama korišteni su podatci tima Bijele kuće za COVID-19, s datumom dostupnosti od 2. rujna 2021. godine. U analizi nisu sudjelovali okruzi koji nisu prijavili podatke o postotku cijepljenog stanovništva zbog čega je 2947 okruga obuhvaćeno analizom.

U analizi je izračunat broj i postotak okruga u kojima je došlo do povećanja broja oboljelih od COVID-19 prema razinama postotka procijepljenosti osoba u svakom okrugu. Izračun porasta postotka COVID-19 slučajeva je temeljen na razlici slučajeva u posljednjih sedam dana i 7 dana koji su im prethodili. Na primjer, okrug Los Angeles u Kaliforniji je imao 18.171 slučaj u posljednjih 7 dana (26. kolovoza – 1. rujna) i 31.616 slučajeva u 7 dana (19. kolovoza – 25. kolovoza) koji su im prethodili, što znači da ovaj okrug nije zabilježio porast slučajeva zaraze u setu podataka.

Nadzornoj ploči koja se automatski ažurira kako tim Bijele kuće za COVID-19 pruža uvid u nove podatke možete pristupiti preko ovog linka.

Rezultati analize

Na razini zemalja, nema značajnije povezanosti između postotka procijepljenog stanovništva i novih slučajeva COVID-19 u posljednjih 7 dana. Linija trenda sugerira marginalno pozitivnu povezanost – zemlje s većim postotkom procijepljene populacije imaju viši postotak COVID-19 slučajeva na 1 milijun osoba. Značajna je činjenica kako je Izrael, s više od 60% procijepljenog stanovništva, imao najviše zabilježenih slučajeva COVID-19 na milijun ljudi u posljednjih 7 dana. Nedostatak značajnije povezanosti između procijepljenih osoba i novih COVID-19 slučajeva dodatno se ilustrira sljedećim primjerima. Island i Portugal imaju više od 75% procijepljenog stanovništva i imaju više slučajeva COVID-19 na 1 milijun osoba od zemalja kao što su Vijetnam i Južna Afrika koje imaju oko 10% procijepljenog stanovništva.

Diljem američkih okruga, srednja vrijednost novih COVID-19 slučajeva na 100.000 ljudi u posljednjih 7 dana je uvelike slična među kategorijama postotka procijepljene populacije. Primjetno je kako postoji značajna varijacija u okruzima pojave novih COVID-19 slučajeva među kategorijama procijepljene populacije. Također, izgleda da nema značajnijih naznaka da se novi slučajevi COVID-19 smanjuju s povećanjem populacije koja je procijepljena.

U 5 okruga koji imaju najviši postotak potpuno cijepljenih osoba (99,9% – 84,3%), CDC (US Centers for Disease Control and Prevention) je 4 od, njih 5, identificirao kao okruge s visokim postotkom širenja bolesti. Okruzi Chattahoochee (Georgia), McKinley (New Mexico) i Arecibo (Puerto Rico) imaju više od 90% procijepljene populacije, a sva tri okruga su karakterizirana kao oni s visokim postotkom širenja zaraze. Nasuprot tomu, od 57 okruga koje je CDC klasificirao kao područja s niskim postotkom širenja zaraze, njih 15 (26,3%) ima postotak procijepljene populacije ispod 20%.

Budući kako se smatra da se potpuni imunitet cijepljenjem stvara oko 2 tjedna nakon druge doze, provedena je analiza osjetljivosti tako što se koristio jednomjesečni razmak za klasifikaciju u potpunosti cijepljenog stanovništva za zemlje i američke okruge. Gornje navedeni rezultati o zanemarivoj povezanosti su također promatrani s jednomjesečnim razmakom od zadnje doze u klasifikaciji potpuno cijepljene populacije.

U obzir treba uzeti da su podatci koji se navode potvrđeni slučajevi.

Zaključak

Procijepljenost kao primarnu strategiju za ublažavanje COVID-19 i njegovih štetnih posljedica je potrebno ponovno preispitati, tim više ukoliko se uzme u obzir Delta soj i mogućnost budućih varijanti. Uz povećanje stope cijepljenja možda će biti potrebno uvesti i druge farmakološke i nefarmakološke intervencije. Takva korekcija tijeka, posebno s obzirom na narativ trenutačne epidemiološke politike, postaje najvažnija s novim znanstvenim dokazima o stvarnoj učinkovitosti učinkovitosti cjepiva.

U izvješću koje je objavilo izraelsko Ministarstvo zdravstva stoji kako je učinkovitost dvije doze cjepiva Pfizer-BioNTech za sprječavanje infekcije COVID-19 iznosila 39%, što je znatno niže od deklarirane učinkovitosti od 96%. Također je istaknuto da imunitet stečen cijepljenjem Pfizer cjepivom možda nije toliko jak kao imunitet stečen preboljenjem virusa COVID-19. Isto tako, zabilježen je značajan pad imuniteta mRNA cjepiva 6 mjeseci nakon imunizacije.

Iako cijepljenje pojedincima osigurava zaštitu od težih hospitalizacija i smrti, CDC izvještava o povećanju s 0,01% na 9% i s 0% na 15,1% u postotcima hospitalizacija i smrtnih slučajeva među procijepljenima. (između siječnja i svibnja 2021. godine).

Analiza zaključuje, iako je potrebno uložiti velike napore kako bi se stanovništvo potaknulo na cijepljenje, takvo što treba učiniti s poniznošću i poštovanjem. Stigmatiziranje populacije može učiniti više štete nego koristi. Važno je napomenuti da se drugi nefarmakološki napori u prevenciji, poput osnovne zdravstvene higijene u pogledu održavanja sigurne udaljenosti ili pranja ruku, promicanja češćih i jeftinijih oblika testiranja, moraju obnoviti kako bi se postigla ravnoteža u učenju življenja s COVID-19 baš na isti način kako se nastavilo živjeti 100 godina s raznim sezonskim promjenama virusa gripe nakon pandemije 1918. godine.

IZJAVA: Sadržaj je isključivo informativnog karaktera i/ili vlastiti stav i mišljenje te ni u kom slučaju ne može i ne smije biti zamjena za liječnički pregled i savjet, niti biti odraz Vašeg osobnog stava. O uvjetima i načinu korištenja stranice pročitajte više OVDJE.