Ovi neuroni u abdomenu pomažu u stvaranju veze između crijeva i mozga

Više sličnog sadržaja

Marija P.
Marija P.http://misstoma.com
“ONE DAY YOU WILL TELL YOUR STORY OF HOW YOU`VE OVERCOME WHAT YOU ARE GOING THROUGH NOW, AND IT WILL BECOME A PART OF SOMEONE ELSE`S SURVIVAL GUIDE!”

Ne nalaze se sve moždane stanice u mozgu. Na primjer, tim s Caltecha identificirao je dvije različite vrste neurona u trbušnim šupljinama miševa za koje se čini da kontroliraju različite aspekte probave.

Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature, pomaže objasniti kako klasteri neurona u tijelu igraju ključnu ulogu u vezi crijeva i mozga, složenom dvosmjernom komunikacijskom sustavu između mozga i probavnog sustava.

To također pridonosi dokazima da neuroni u tijelu mogu preuzeti specijalizirane funkcije, “baš kao u mozgu”, kaže Yuki Oka, autor studije.

Periferni živčani sustav je pametan, kaže Frank Duca sa Sveučilišta u Arizoni, koji nije bio uključen u studiju.

Imate specifične neurone unutar ovog sustava koji obavljaju širok raspon funkcija, bilo uz pomoć mozga ili ponekad čak i bez pomoći mozga, kaže on.

Studija se fokusirala na podskup perifernog živčanog sustava koji se naziva simpatički živčani sustav, koji postaje aktivan kada mozak otkrije opasnost.

Adrenalin vam raste i razina glukoze u krvi je jako visoka jer se morate boriti ili bježati, kaže Oka.

U isto vrijeme, simpatički živčani sustav vraća funkcije koje su manje hitne, poput probave i kretanja hrane kroz crijeva.

Ali kako sustav šalje pravu poruku svakom unutarnjem organu?

Okin tim mislio je da bi odgovor mogao uključivati ​​specijalizirane neurone koji mogu slati različite poruke različitim organima, pa su se usredotočili na klastere abdominalnih neurona zvanih gangliji.

Promatrali smo jedan od onih velikih ganglija koji kontroliraju funkciju donjeg dijela crijeva, kaže Oka, uključujući crijevo, slezenu, želudac i jetru.

Tim je koristio najsuvremenije genetske tehnike za karakterizaciju neurona u tom klasteru. Pronašli su dvije različite vrste stanica, s jasno različitim poslovima.

Ispostavilo se da funkcije povezane s probavom kontrolira jedna glavna vrsta stanica, a druga klasa neurona uključena je u pokretljivost crijeva, kaže Oka.

Kad bi tim stimulirao jednu vrstu neurona, životinjska bi jetra smanjila proizvodnju enzima uključujući žuč, probavnu tekućinu koja razgrađuje mast. Kada bi stimulirali drugu vrstu neurona, životinjska crijeva bi sporije pokretala hranu.

Iako je istraživanje uključivalo miševe, kaže Oka, sličan sustav vjerojatno postoji i kod ljudi, čiji je probavni trakt prilično sličan.

Istraživanje podupire novo stajalište među znanstvenicima da specijalizirani neuroni u tijelu igraju važnu ulogu u vezi između crijeva i mozga, što može utjecati na sve, od gladi do raspoloženja.

Iako je studija bila ograničena na signale koji putuju od mozga do crijeva, kaže Duca, druga istraživanja sugeriraju da specijalizirani neuroni također pomažu u slanju informacija u drugom smjeru.

Crijeva mogu prenijeti signale mozgu o statusu obroka ili upali, kaže Duca, a zatim mozak može generirati odgovor crijevima o tome kako reagirati.

Ostali unutarnji organi također se oslanjaju na specijalizirane neurone smještene izvan mozga i leđne moždine. Srce, na primjer, sadrži unutarnju mrežu neurona koji mogu regulirati električnu i mehaničku aktivnost čak i kada je organ uklonjen iz tijela.

Svi ti specijalizirani neuroni nude potencijalne mete za liječenje svega, od visokog krvnog tlaka, preko depresije do sindroma iritabilnog crijeva, kaže Duca.

U teoriji, budući lijekovi mogli bi ciljati samo određene podskupove tih neurona kako bi aktivirali samo jednu funkciju, a ne aktivirati sve funkcije, kaže Duca.

Ako pristup uspije, kaže da bi to moglo značiti razvoj učinkovitijih lijekova s manje nuspojava.

SourceNPR
- Advertisement -spot_img

Komentiraj

Upišite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisement -spot_img

Najnovije

- Advertisement -spot_img

Više sličnog sadržaja

- Advertisement -spot_img