Naš probavni sustav zna kad smo pod stresom

Više sličnog sadržaja

Svatko od nas barem je jednom iskusio onaj osjećaj “leptirića u trbuhu” prije važnog sastanka ili ispita znanja. No, što ako probava na stres reagira ne samo povremeno, već kronično – i to kroz nadutost, bol, proljev ili zatvor? I zašto se uopće naš probavni sustav ponaša kao da “zna” da smo pod stresom?

Veza crijeva-mozak – “autocesta” između emocija i crijeva

Naš probavni sustav i mozak nisu izolirani sustavi. Naprotiv, oni su povezani tzv. crijevno-moždanom vezom, komunikacijskim kanalom koji ide u oba smjera. Mozak šalje signale crijevima putem živčanih i hormonalnih puteva – ali i crijeva komuniciraju s mozgom, osobito putem mikrobiote.

Kad smo pod stresom, tijelo aktivira simpatički živčani sustav, poznat i kao sustav “borba ili bijeg“. Krv se tada preusmjerava iz probavnog sustava prema mišićima i mozgu. To je korisno u kratkom roku, ali kronični stres može ozbiljno narušiti probavne funkcije – usporiti ih ili ubrzati, povećati osjetljivost crijeva te promijeniti sastav crijevne mikrobiote.

Stres i propusna crijeva – gdje stvari kreću po zlu?

Jedna od posljedica kroničnog stresa može biti tzv. sindrom propusnih crijeva. Riječ je o stanju u kojem sluznica crijeva postaje “labavija” nego što bi trebala biti, što omogućuje prolazak neželjenih tvari (toksina, bakterija, neprobavljenih čestica hrane) u krvotok. To može izazvati upalne procese i dodatno narušiti osjetljivu ravnotežu u probavnom sustavu.

Uz propusna crijeva često dolazi i do razvoja sindroma iritabilnog crijeva (IBS) – kroničnog poremećaja koji se očituje nadutošću, grčevima, izmjenama proljeva i zatvora te osjećajem nepotpunog pražnjenja. Iako uzrok IBS-a još nije potpuno jasan, brojna istraživanja potvrđuju da stres i narušena crijevna mikrobiota igraju ključnu ulogu.

Kako pomoći crijevima kad nas stres ne pušta na miru?

Prvi korak je prepoznati stres. Tehnike poput svjesnog disanja, meditacije, fizičke aktivnosti i kvalitetnog sna mogu pomoći u snižavanju razine kortizola i zaštiti crijevne funkcije.

Drugi korak je podrška iznutra – kroz pravilnu prehranu i dodatke prehrani. Hrana bogata vlaknima, fermentirani proizvodi i probiotici ključni su za očuvanje ravnoteže crijevne mikrobiote.

Psihološki stres ostavlja fizičke tragove

Zanimljivo je da kod osoba s IBS-om mozak i crijeva često reagiraju na podražaje znatno snažnije nego kod osoba bez ovog poremećaja. Takva preosjetljivost može se dodatno pojačati pod utjecajem tjeskobe, depresije ili nesanice.

To je još jedan dokaz koliko je zdravlje probavnog sustava usko povezano s emocionalnim stanjem – i zašto se pristup liječenju IBS-a sve češće odvija kroz kombinaciju prehrane, probiotika i psihološke podrške.

Snaga rutine i male promjene

Čak i male promjene u svakodnevici – poput redovitih obroka, manje kofeina, više vode i šetnji u prirodi – mogu imati značajan utjecaj na zdravlje crijeva.

Rutina daje osjećaj sigurnosti i stabilnosti i tijelu i mozgu, što pomaže regulirati ne samo probavu, već i ukupni stresni odgovor organizma. Naša crijeva, iako tihi suputnici, vrlo brzo reagiraju kad im damo do znanja da smo tu za njih.

Kad sljedeći put “osjetite stres u trbuhu”, zapamtite da vaš organizam ne dramatizira, već vas upozorava. Vaša crijeva nisu “preosjetljiva”, nego su vaš drugi mozak, a njihova reakcija često je odraz toga koliko (ne)pružamo podršku svojem tijelu u stresnim vremenima.

- Advertisement -spot_img

Komentiraj

Upišite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisement -spot_img

Najnovije

- Advertisement -spot_img

Više sličnog sadržaja

- Advertisement -spot_img