U novoj studiji nedavno predstavljenoj na godišnjem sastanku American Physiology Summit u Long Beachu, istraživači s Arizona College of Osteopathic Medicine izvijestili su da povremeni post također može pomoći u zaštiti gastrointestinalnog sustava — uglavnom tankog crijeva — kako stari.
Istraživači su koristili model miša kojeg su genetski modificirali kako bi ubrzali starenje. Jedna grupa miševa imala je hranu dostupnu u svakom trenutku, dok je druga grupa imala pristup hrani samo tijekom izmjeničnih ciklusa od 24 sata.
Nakon 8 mjeseci, znanstvenici su otkrili da su miševi na režimu posta dobili manje na težini i da su imali strukturne promjene u tankom crijevu povezane s boljom kontrolom glukoze i smanjenom upalom.
Naša studija sugerira da je povremeni post korisna prehrambena praksa za kontrolu debljine, poboljšanje razine glukoze u krvi i promicanje pozitivnih učinaka na crijeva smanjenjem upale i oksidativnog stresa uz promjenu strukture crijeva, kaže Spencer Vroegop, student druge godine na Arizoni College of Osteopathic Medicine na Sveučilištu Midwestern i prvi autor ove studije.
Kako starenje utječe na tanko crijevo?
Za ovu su se studiju istraživači usredotočili na određeni dio tankog crijeva koji se naziva jejunum.
Jejunum je druga od tri regije tankog crijeva odgovorne za nastavak probave hrane i apsorpciju hranjivih tvari i vode iz hrane tako da se ista može koristiti u drugim dijelovima tijela.
Kako sisavci stare, postoje inherentne štetne promjene u morfologiji tankog crijeva koje utječu na sposobnost apsorpcije hranjivih tvari i održavanja njegove strukture, objasnio je Vroegop.
Naša studija sugerira da povremeni post može pomoći u sprječavanju ovih promjena, koje su povezane s godinama, vraćanjem jejunuma u “mlađu” verziju samog sebe,” kaže Vroegop.
Učinci povremenog posta u odnosu na spol
Na kraju studije, istraživači su primijetili da su poboljšanja u zdravlju i izgledu tankog crijeva bila izraženija kod ženki nego kod mužjaka.
Ženke miševa također su imale najveću profinjenost u načinu transporta šećera.
Međutim, znanstvenici su otkrili da je utjecaj povremenog posta na razinu šećera u krvi bio jači kod muških nego kod ženki miševa. Nejasno je, međutim, odnose li se spolne razlike u metabolizmu šećera kod miševa i na ljude.
Za sljedeću fazu ovog istraživanja znanstvenici planiraju dublje istražiti što bi moglo biti iza ovih rodno specifičnih razlika.
Potrebna istraživanja na ljudima
Nakon pregleda ove studije, dr. Mir Ali koji nije uključen u istraživanje, rekao je da nije iznenađen rezultatima, jer postoje izvješća i o drugim dobrobitima povremenog posta i da stoga nije iznenađujuće da pokazuju neke promjene u crijevima kod miševa na kojima su eksperimentirali.
Međutim, kako je ova studija provedena na miševima, Ali nam je rekao da bi sljedeći koraci trebali biti procjena sličnih promjena kod ljudi u budućim studijama.
Stavite određene pacijente na određena razdoblja posta i vidite koje je najkorisnije jer nema puno usporedbi između istih, savjetovao je.
Postoji usporedba povremenog posta s drugim dijetama, ali ne i koja vrsta povremenog posta ima najviše koristi, dodao je Ali.
Što treba znati o povremenom postu
Povremeni post je vremenski raspored jedenja u određenim vremenskim razdobljima, a zatim uskraćivanja hrane tijekom duljeg trajanja, razdoblja poznatog kao post, kada se osoba suzdržava od jela.
Nekoliko različitih metoda povremenog posta određeno je po tome koliko sati ili dana post traje, koliko sati ili dana osoba može jesti i koliko kalorija može unijeti.
Neki od popularnijih obrazaca povremenog posta uključuju vremenski ograničenu prehranu, gdje post traje 12, 14 ili 16 sati, a razdoblje jedenja se proteže preko preostalih sati u danu, ili metodu 5:2, gdje osoba unese samo 500 kalorija 2 dana u tjednu, a zatim jede normalno preostalih 5 dana.
Osim gubitka težine, nedavne studije pokazuju da povremeni post može ponuditi i druge zdravstvene prednosti, kao što je prevencija dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i raka, kao i protiv gastrointestinalnih problema, poput upalnih bolesti crijeva (IBD).
Je li povremeni post siguran?
Dr. Rudolph Bedford, gastroenterolog, koji nije uključen u nedavno istraživanje, rekao je da iako povremeni post može pomoći zdravlju probavnog trakta na neki način, također bi mogao uzrokovati probleme.
U suštini, tijelo mora biti sposobno obraditi kalorije kroz određena vremena, a ne na povremenoj osnovi, da tako kažemo, objasnio je Bedford. Dakle, potrebno je jesti.
Mislim da će neke osobe vjerojatno […] jesti nekoliko dana, a zatim će postiti nekoliko dana, ograničavajući svoj unos kalorija na možda 500 kalorija za cijeli dan, nastavio je. Tu ne vidim problem. Mislim da bi duža razdoblja posta mogla biti donekle štetna za vaš sustav i tijelo.
Ono gdje povremeni post može biti od pomoći, rekao je Bedford, jest zaštita od razvoja stanja kao što su dijabetes i sindrom iritabilnog crijeva (IBS).
I, dodao je, uključenjem u povremeni post, možete u biti dati tijelu predah, da tako kažemo, u smislu da mora raditi i trošiti kalorije ili apsorbirati hranjive tvari na mnoge razne načine.
Koja je vrsta povremenog posta najbolja?
Za nekoga tko započinje povremeni post, različite metode mogu biti pomalo zbunjujuće.
Na pitanje koja je metoda povremenog posta najbolja, Ali je rekao da ne postoji jedan najbolji način jer ono što djeluje za jednu osobu ne mora funkcionirati za drugu.
Ipak, savjetovao je:
Pacijentima predlažem da počnu s onim lakšim kao što je gladovanje preko noći (prestanite jesti nakon 20 sati) i ne jesti do 8 ujutro sljedećeg dana. To je malo lakše jer veliki dio tog vremena spavate, pa ne primjećujete toliko glad. A onda to možete produžiti na duža vremenska razdoblja.
Neki ljudi smatraju da ima koristi od povremenog posta gdje jedan dan jedete, a drugi dan ne jedete, i to je također u redu, dodao je Ali.
Pronaći pravu mjeru za sebe se temelji na pokušajima i pogreškama kako biste vidjeli koja metoda najbolje funkcionira za vas, zaključio je Ali.