Monday, April 22, 2024

Moždana magla – 6 potencijalnih uzročnika ovog stanja

Podijelite

Moždana magla sama po sebi nije medicinsko stanje, već je simptom drugih zdravstvenih stanja.

To je vrsta kognitivne disfunkcije koja uključuje:

  • probleme s pamćenjem
  • nedostatak mentalne jasnoće
  • slaba koncentracija
  • nesposobnost fokusiranja

Neke osobe to opisuju i kao mentalni umor. Ovisno o jačini, moždana magla može ometati sposobnost obavljanja posla ili pohađanja škole, ali svakako ne mora biti trajna pojava u vašem životu.

Postoji nekoliko objašnjenja zašto se događa “magla” u mozgu. Nakon što se identificira temeljni uzrok, moguće je početi rješavati sami problem.

Ovo je 6 potencijalnih uzročnika moždane magle:

Stres – Prema istraživanju iz 2017. godine, kronični stres može povećati krvni pritisak, oslabiti imunološki sustav i izazvati depresiju. Osim toga, može uzrokovati i mentalni umor, a kada je mozak iscrpljen, postaje teže razmišljati, biti razuman i fokusirati se.

Nedostatak sna – Prema istraživanju iz 2021. godine loša kvaliteta sna može utjecati na to koliko dobro funkcionira mozak. Preporučuje se 8 do 9 sati noćnog sna. Premalo spavanja može dovesti do slabe koncentracije i omaglice u mislima.

Hormonske promjene – Prema istraživanju iz 2018. godine, hormonske promjene također mogu izazvati “maglu” u mozgu. Tijekom trudnoće povećava se razina hormona progesterona i estrogena, što može utjecati na pamćenje i uzrokovati kratkoročno kognitivno oštećenje. Slično tomu, prema istraživanju iz 2019. godine, pad razine estrogena tijekom menopauze može uzrokovati zaboravnost, lošu koncentraciju i “mutno” razmišljanje.

Prehrana – Prehrana također može utjecati na pojavu moždane magle. Vitamin B12 pomaže u održavanju zdrave funkcije mozga, a prema istraživanju iz 2021. godine, nedostatak ovog vitamina može uzrokovati “maglu” u mozga.

Ako imate alergije ili ste osjetljivi na određenu hranu, poput kikirikija ili mliječnih proizvoda, moždana magla se može pojaviti nakon konzumiranja takve vrste hrane. Uklanjanje hrane koja uzrokuje alergiju ili preosjetljivost iz prehrane može pomoći u poboljšanju simptoma.

Lijekovi – Ako tijekom uzimanja lijekova primijetite moždanu maglu, razgovarajte sa svojim liječnikom. Prema istraživanju iz 2021. godine, moždana magla može biti poznata nuspojava određenih lijekova. Smanjenje doze ili prelazak na drugi lijek može poboljšati simptome. Moždana magla se također može pojaviti nakon liječenja raka. Ovo se naziva “kemo mozak”.

Zdravstvena stanja – Medicinska stanja povezana s upalom, umorom ili promjenama razine glukoze u krvi također mogu uzrokovati “mentalni umor”. Na primjer, prema istraživanju iz 2020. godine, moždana magla je simptom sindroma kroničnog umora, koji uključuje kontinuiran umor tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Osobe koje imaju fibromialgiju mogu prolaziti sličnu omaglicu na dnevnoj bazi. Ostala stanja koja mogu uzrokovati moždanu maglu uključuju:

  • anemiju
  • depresiju
  • dijabetes
  • Sjögrenov sindrom
  • migrenu
  • Alzheimerovu bolest
  • hipotireozu
  • autoimune bolesti, poput lupusa, artritisa i multiple skleroze
  • dehidraciju
  • virusne infekcije, poput COVID-19

Liječnik ne može koristiti samo jedan test za dijagnosticiranje moždane magle. Pojava “magle” u mozgu može signalizirati da postoji neki temeljni problem čija je posljedica omaglica, stoga je poželjno da liječnik obavi i fizički pregled te uzme anamnezu vezanu uz:

  • mentalno zdravlje
  • prehranu
  • razinu tjelesne aktivnosti
  • trenutne lijekove ili suplemente

Svakako je bitno spomenuti i druge simptome koji se javljaju. Na primjer, netko s hipotireozom može imati moždanu maglu zajedno s gubitkom kose, suhom kožom, debljanjem ili lomljivim noktima.

Krvne pretrage mogu pomoći liječniku da identificira uzrok moždane magle. Krvni test može otkriti sljedeće:

  • nepravilne razine glukoze
  • lošu funkciju jetre, bubrega i štitnjače
  • nutritivne nedostatke
  • infekcije
  • upalne bolesti

Na temelju rezultata liječnik može odlučiti treba li dalje istraživati.

Drugi dijagnostički instrumenti mogu uključivati ​​slikovne pretrage, poput rendgena, magnetne rezonance (MRI) ili kompjuterizirane tomografije (CT).

Liječnik također može provesti testiranja za alergije ili studiju spavanja kako bi provjerio ima li poremećaja u spavanju.

Vođenje dnevnika prehrane može također pomoći kod utvrđivanja postoji li možda neki problem u prehrani koji dovodi do moždane magle.

Samo liječenje moždane magle ovisi o njenom uzroku. Na primjer, ako ste anemični, dodaci željeza mogu povećati proizvodnju crvenih krvnih stanica i smanjiti “maglu” u mozgu.

Ako vam je dijagnosticirana autoimuna bolest, liječnik može preporučiti kortikosteroide ili druge lijekove za smanjenje upale ili suzbijanje odgovora imunološkog sustava.

Ponekad je za ublažavanje moždane magle potrebno samo ispravljanje nutritivnih nedostatka, zamjene lijekova ili poboljšanja kvalitete sna.

Tehnike samopomoći za ublažavanje moždane magle uključuju:

  • spavanje 8 do 9 sati po noći
  • upravljanje stresom pomoću poznavanja svojih ograničenja i izbjegavanjem prekomjernog alkohola i kofeina
  • vježbanje
  • jačanje sposobnosti razmišljanja (pokušajte volontirati ili rješavati moždane zagonetke)
  • pronalaženje ugodnih aktivnosti
  • povećanje unosa proteina, voća, povrća i zdravih masti

Moždana magla može biti itekako frustrirajuća, ali dobra strana je što se ipak na nju može utjecati. Svakako se ne preporučuje zanemariti simptome, jer ako se ne liječi, “magla” u mozgu može utjecati na kvalitetu života, a nakon što se riješi temeljni uzrok, i same poteškoće s moždanom maglom će se poboljšati.

Pročitajte više

Više

Translate »