Za većinu osoba vlakna su važan dio zdrave prehrane. Vlakna igraju važnu ulogu u održavanju probavnog sustava zdravim, a dodavanje više vlakana u prehranu može pomoći u regulaciji tjelesne težine tako što hrana bogata vlaknima daje osjećaj sitosti dulje vrijeme.
Prethodna istraživanja pokazuju da vlakna smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2, pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, i smanjuju rizik od određenih vrsta raka.
Međutim, nekim osobama su vlakna više neprijatelj nego prijatelj. Na primjer, osobe koje imaju upalne bolesti crijeva (IBD) ponekad su osjetljive na vlakna.
Istraživači sa Sveučilišta Manitoba i Sveučilišta Alberta u Kanadi navode kako su pronašli dokaze koji sugeriraju da određene vrste prehrambenih vlakana zapravo mogu pogoršati simptome IBD. Istraživački tim koristi svoja otkrića kako bi razvio testiranje uzorka stolice koji bi pomogao u kreiranju smjernica za prehranu za osobe s IBD, a koji bi im pomogao u izbjegavanju namirnica koje utječu na pogoršanje simptoma.
Studija je nedavno objavljena u službenom časopisu Američke gastroenterološke udruge – Gastroenterology.
Više od 6 milijuna osoba diljem svijeta ima IBD – stanja uzrokovanih upalom unutar probavnog sustava od kojih su najpoznatija dva stanja – Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.
Crohnova bolest može se lokalizirati u bilo kojem dijelu probavnog trakta, dok je ulcerozni kolitis ograničen na debelo crijevo rektum. Oba stanja mogu imati i brojne vancrijevne komplikacije.
Neki od simptoma IBD:
- dijareja
- krv u stolici
- bolovi u trbuhu
- umor
- mučnina
- gubitak apetita
- gubitak težine
- vrućica
- bol u zglobovima
IBD se obično dijagnosticira pomoću niza pretraga poput testiranja uzorka stolice, krvnih pretraga i/ili endoskopskih postupaka kao što je kolonoskopija.
Trenutno ne postoji lijek za IBD. Ovo stanje se tretira lijekovima koji pomažu u smanjenju i smirivanju simptomima. Uz to, osobama s IBD savjetuje se i promjena načina života, uključujući prilagođenu prehranu i upravljanje stresom.
Dr. Heather Armstrong, glavna autorica ove studije, navodi kako je ovo istraživanje vođeno željom za boljim razumijevanjem razlog zašto neke osobe s IBD ne podnose prehranu bogatu vlaknima.
Vlakna se ne probavljaju. Fermentiraju ih crijevni mikrobi — bakterije i gljivice. Promjene u mikrobiomu u crijevima pacijenata s IBD povezane su sa smanjenom fermentacijom vlakana, što je dovelo do toga da neki pacijenti s IBD imaju povećanu količinu preostalih nefermentiranih vlakana u crijevima, ali ostaje nepoznato što se događa s tim vlaknima, navodi dr. Armstrong.
Prema riječima dr. Stephanie L. Gold, gastroenterologu iz New Yorka upotreba prehrambeni vlakana kod osoba s IBD je bio kontroverzan.
U prošlosti je većina liječnika preporučivala da pacijenti s IBD trebaju izbjegavati sve vrste vlakana, jer se smatralo da to pogoršava simptome. Međutim, sada prepoznajemo potencijalne dobrobiti vlakana, posebno topivih vlakana, za pacijente s IBD i mijenjamo ove preporuke kako bi bile više individualizirane za svakog pacijenta.
Dok učimo više o dobrobitima vlakana i načinu na koji ti neprobavljivi ugljikohidrati fermentacijom stupaju u interakciju s mikrobiomom, morat ćemo utvrditi kojim pacijentima bi koristilo povećanje vlakana u prehrani i koja je vrsta vlakana najkorisnija, navodi Gold.
U ovoj studiji, Armstrong i njezin tim, zajedno s dr. Eytan Wine, analizirali su biopsije debelog crijeva i druge testove osoba s IBD kako bi analizirali učinak određenih vrsta vlakana na njihov organizam.
Nakon analize, istraživači su rekli da su otkrili da su nefermentirana prehrambena vlakna β-fruktana uzrokovala upalni odgovor kod sudionika s IBD čija tijela nisu bila u stanju razgraditi vlakna. β-fruktan vlakna su vrsta topivih vlakana koja se nalaze u voću i povrću. Topiva vlakna mogu se otopiti u vodi i pomoći osobi da se dulje osjeća sitom nakon jela.
Istraživački tim sada koristi rezultate studije kako bi razvio testiranje za uzorak stolice koji bi liječnik mogao koristiti za provjeru osoba s IBD na mikrobe potrebne za pravilnu razgradnju određenih vrsta vlakana. Ove bi informacije mogle pomoći liječnicima da prilagode odgovarajuću prehranu za svakog pacijenta s IBD.
Omogućavanjem testiranja stolice nadamo se da ćemo vam moći reći kako prilagoditi svoju prehranu kako biste spriječili upale ili daljnje pogoršanje. Ovo je dinamična situacija pa je moguće da određenu hranu sada trebate izbjegavati, a za nekoliko mjeseci ćete je moći ponovno jesti.
Dr. Gold je rekla da kao liječnica usredotočena na IBD i prehranu smatra ovu studiju obećavajućom jer je identificirala potencijalnu vezu između vlakana i mikrobne fermentacije u gastrointestinalnom traktu koja bi liječnicima mogla pomoći u razumijevanju zašto neke osobe s IBD mogu ili ne moraju imati koristi od unosa vlakana.
Ovo je veliki korak prema preciznoj prehrani i nadamo se da ćemo u budućnosti moći koristiti ovu studiju i buduće studije u ovom području kako bismo osobama s IBD dali preporuke o tome koje bi vrste vlakana trebali uključiti u prehranu i u kojoj fazi bolesti bi to bilo najkorisnije, dodala je.
