Wednesday, June 12, 2024

Malnutricija i deficiti mikronutrijenata kod upalnih bolesti crijeva

Podijelite

Malnutricija se može javiti i kod oboljelih od ulceroznog kolitisa (UC) i Crohnove bolesti (CD), ali po svemu, smatra se znatno većim problemom kod oboljelih od CD zbog mogućnosti zahvaćanja bilo kojeg dijela probavnog trakta, za razliku od UC-a koji je ograničen na debelo crijevo i ima malo izravnih učinaka na malapsorpciju.

Prevalencija malnutricije povezane s upalnim bolestima crijeva (IBD) je visoka i može iznositi od 23% u izvanbolničkih pacijenata, pa sve do 85% kod onih hospitaliziranih zbog egzacerbacije bolesti. Učestalija je u aktivnoj fazi bolesti, i to više kod oboljelih od CD nego onih oboljelih od UC.

Kod UC, kao i kod CD, to je posljedica raznovrsnih čimbenika kao što su gubitak teka, izbjegavanje hrane zbog provociranja periumbilikalne boli i proljeva, malapsorpcija, maldigestija, povećane nutritivne potrebe, povećani gubici nutrijenata putem probavnog sustava, interakcija s lijekovima ili poslijeoperacijske komplikacije.

Pothranjeni pacijenti oboljeli od upalnih bolesti crijeva imaju veću vjerojatnost hitne hospitalizacije te veću vjerojatnost hospitalizacije zbog infekcije. Osim toga, u hospitaliziranih pacijenata malnutricija je nezavisni čimbenik rizika od venske
tromboembolije, neelektivnoga kirurškog zahvata, duljeg boravka u bolnici i povećane stope smrtnosti.

Težinu malnutricije kod IBD određuju čimbenici kao što su aktivnost bolesti, njezino trajanje i ekstenzija te kirurški zahvati, a osobito intenzitet upalnog odgovora koji potiče katabolizam i djeluje anoreksigeno.

Pacijenti s CD su u riziku za razvoj malnutricije čak i u fazama remisije, dok se kod pacijenta s UC problem s malnutricijom uglavnom veže uz aktivnu fazu bolesti.

Iako su pacijenti s IBD populacija visokog rizika od malnutricije, principi probira za malnutriciju, procjena i obrada pacijenata odgovaraju onima s drugim bolestima.

Procjena nutritivnog statusa trebala bi obuhvaćati procjenu prehrambenog unosa, klinički pregled, mjerenje objektivnih antropometrijskih i laboratorijskih parametara te kliničku prosudbu.

Kako bi se brzo i kratkotrajno procijenio nutritivni rizik, sukladno preporuci ESPEN-a, može poslužiti i validirana metoda NRS-2002, koja sjedinjuje pitanja o promjenama tjelesne mase i prehrambenog unosa. Osim toga, za procjenu se mogu iskoristiti i drugi alati poput Malnutrition Universal Screening Tool (MUST) ili Mini Nutritional Assessment (MNA) kod starijih pacijenata.

Subjektivna općenita procjena nutritivnog statusa (engl. Subjective Global Assessment – SGA) također je koristan instrument za procjenu nutritivnog statusa oboljelih od upalnih bolesti crijeva.

Nutritivna potpora važna je komponenta liječenja pacijenata oboljelih od nekog oblika IBD i uključuje prevenciju i liječenje malnutricije.

Ciljano i pragmatično poboljšanje nutritivnog statusa može utjecati na bolji ishod pacijenata s dijagnozom IBD, stoga je logično provoditi probir i liječiti pothranjenost koristeći se primjereno educiranim multidisciplinarnim timom.

Stupanj malnutricije obično korelira s aktivnošću bolesti te stoga dobra kontrola aktivnosti IBD pridonosi poboljšanju nutritivnog statusa oboljelih.

Potvrđena malnutricija u bolesnika s upalnim bolestima crijeva treba se adekvatno zbrinjavati budući da pogoršava prognozu, stupanj komplikacija, mortalitet i kvalitetu života bolesnika. Osim uvriježenih opisa pothranjenosti ili malnutricije u užem smislu, u ovih se bolesnika posljednjih godina češće bilježe nutritivni problemi u obliku pretilosti i prekomjerne tjelesne mase te im stoga treba pristupati individualno i kontinuirano pratiti nutritivni status.

Velik broj bolesnika s IBD bilježi razne nutritivne deficite već u vrijeme postavljanja dijagnoze, koji se mogu znatno pogoršati tijekom napredovanja bolesti.

Javljaju se deficitarne vrijednosti, kako makronutrijenti tako i mikronutrijenti, a bolesnici često imaju smanjenu mišićnu masu, manjak vitamina topljivih u vodi i mastima (B12, B6, folat, vitamini D, E, A, K), te neadekvatan mineralni status (željezo, cink, magnezij, selen, kalcij, kalij).

Mehanizmi kojima dolazi do deficijencije mikronutrijenata slični su onima opisanima za malnutriciju. Smanjen je unos često povezan s restriktivnim dijetama propisanim od liječnika ili samih pacijenata.

Restriktivne dijete koje isključuju čitave skupine namirnica ne pružaju kliničku korist, već mogu dovesti do manjka brojnih mikronutrijenata.

Zbog specifičnosti mjesta probave i apsorpcije različitih nutrijenata, aktivnost i lokalizacija bolesti odrediti će rizik od specifičnih deficijencija mikronutrijenata.

Tako se manjak vitamina B12 može javiti u pacijenata s terminalnim ileitisom, a manjak kalcija i željeza u pacijenata u slučajevima zahvaćanja proksimalnog dijela tankog crijeva.

Nadalje, sličan princip vrijedi i za pacijente kojima su resecirali dio tankog crijeva: ovisno o duljini reseciranog crijeva i lokalizaciji, takvi pacijenti će postati skloniji određenim deficijencijama.

Potrebno je naglasiti da je u bolesnika s Crohnovom bolešću koji nisu primali adekvatnu nutritivnu potporu u duljem razdoblju potrebno poduzeti standardne mjere prevencije sindroma refeeding, s posebnim naglaskom na nadoknadu fosfata i tiamina.

Izvor:

  • Smjernice za kliničku prehranu kod upalnih bolesti crijeva, Ž. Krznarić i sur.

Deficit vitamina C kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva

Pročitajte više

Više

Translate »