Mnoge osobe koje boluju od upalnih bolesti crijeva (IBD) imaju problema s prehranom. Pacijenti s IBD često vjeruju da je njihova bolest uzrokovana prehranom i da se njome može izliječiti. Dok prehrana svakako može utjecati na simptome IBD, istraživanja i podaci pokazuju da ona nije primarni faktor u upalnom procesu.
Budući da Crohnova bolest i ulcerozni kolitis utječu na probavni trakt, sasvim je prirodno da ćete imati mnogo pitanja o prehrani. Možda ćete se iznenaditi i kada saznate da nema dokaza da je bilo što u vašoj povijesti prehrane uzrokovalo ili pridonijelo vašoj bolesti. Međutim, nakon što razvijete IBD, pridavanje posebne pažnje na ono što jedete može znatno doprinijeti smanjenju simptoma i postizanju remisije.
Ne postoji jedinstvena prehrana koja djeluje isto na svakoga tko ima IBD – to je individualizirani plan.
Promjene u vašoj prehrani ovise o simptomima koje osjećate, stupnju bolesti i mnogim drugim čimbenicima koje može odrediti vaš liječnik. Imajte na umu da IBD različito utječe na svakog pacijenta. Određena hrana može biti u redu za pojedine osobe, dok druge osobe možda neće tu istu hranu moći tolerirati.
Niže su pobrojane namirnice koje su obično bile korisne ili nisu bile uopće korisne kod IBD.
Namirnice koje mogu biti korisne: Banane; bijeli kruh; bijela riža i sir (ukoliko niste intolerantni na laktozu); piće s elektrolitima razrijeđeno vodom; voćni sokovi; kaša od jabuka; kremasti maslac od kikirikija; blaga mekana hrana kao što su krekeri od bijelog brašna, obične žitarice, rafinirana tjestenina, juha, konzervirano voće, kuhano povrće, krumpir bez kože, pečena riba ili riba kuhana na pari (npr. haringa, losos, iverak, sabljarka ili pollak); korištenje ulja uljane repice i maslinova ulja; mali i česti obroci; kao i prehrambeni dodaci ukoliko dođe do gubitka težine i liječnik preporuči.
Namirnice koje mogu naštetiti: Kofein u kavi, čaju i drugim pićima; svježe voće i nekuhano povrće; hrana bogata vlaknima kao što su kruh bogat vlaknima, žitarice, orašasti plodovi i lisnato povrće; hrana s visokim sadržajem šećera; opna; sjemenke; kokice; hrana s visokim udjelom masti; začinjena hrana; sirova hrana; suhe šljive; grah; velike porcije hrane; mliječni proizvodi ako ne podnosite laktozu; ledeno hladne tekućine (čak i voda); i previše bilo koje vrste tekućine.
Također biste trebali razmotriti vođenje dnevnika prehrane kako biste lakše odredili koju hranu možete tolerirati, a koju ne tolerirate u vrijeme pogoršanja simptoma.
Energija i proteini
Osobe s IBD često imaju smanjen apetit zbog simptoma i upale u crijevima ili čak možda tijelo nije u stanju samo apsorbirati sve potrebne hranjive tvari iz unesenih obroka. Stoga su proteini vrlo važan dio zdrave prehrane koji može pomoći u sprječavanju komplikacija povezanih s pothranjenošću. Međutim, preporučena količina proteina ovisi o težini bolesti osobe. Uvijek razgovarajte s liječnikom i nutricionistom prije uzimanja bilo kakvih proteinskih dodataka ili drugih alternativnih dodataka u vašem planu liječenja.
Potporna nutritivna terapija
Enteralna prehrana često se razmatra kod onih osoba koje ne dobivaju sve nutrijente iz hrane. Ukoliko je liječnik zabrinut za sposobnost vašeg tijela da apsorbira hranjive tvari, on može razmotriti opciju uvođenja posebne formule koja će vam pomoći da dobijete hranjive tvari koje vaše tijelo treba.
Parenteralna prehrana znači da pacijent svoje kalorijske potrebe zadovoljava kroz venu, a ne kroz crijevni trakt. Ova vrsta hranjenja dolazi u obzir kod osoba koje ne podnose enteralnu prehranu ili kod onih s crijevima koja ne funkcioniraju zbog drugih komplikacija njihove bolesti.
