Prema autorima jedne studije, crijevni mikrobiom utječe na ravnotežu upalnih i protuupalnih odgovora u našem probavnom sustavu, ali i u cijelom imunološkom sustavu. Ukoliko dođe do neravnoteže, smatra se da ista može imati utjecaj na raznoliki niz upalom posredovanih stanja kao što su:

• srčane bolesti

• upalne bolesti crijeva

• sistemski eritematozni lupus 

• reumatoidni artritis

Kod dosadašnjih istraživanja nije bilo jasno da li određena hrana ili način prehrane dovode izravno do prisutnosti mikrobiote koja bi mogla utjecati na upalne reakcije u crijevima, stoga se istraživači ove studije nadaju kako će pronaći odgovor tako što će identificirati interakciju između prehrane, crijevnih mikroba i upale u crijevima.

Znanstvenici su kroz istraživanje kod 1425 ispitanika tražili obrasce kod prehrane, zastupljenost crijevnih bakterija i upalnih stanja. Od ukupnog broja, 331 ispitanik je imao dijagnosticiran ulcerozni kolitis ili Crohnovu bolest (upalne bolesti crijeva – IBD), 223 ispitanika su imala sindrom iritabilnog crijeva (IBS), dok je njih 871 bilo s normalnim zdravljem crijeva.

Ispitanici su svakodnevno davali uzorke stolice za analizu na mikrobe te popunjavali upitnik o dnevnoj konzumaciji hrane.

Identificirano je 38 veza između prehrane i specifičnih bakterijskih klastera. Osim toga, u kompletnoj skupini ispitanika, znanstvenici su otkrili korespondenciju između 61 namirnice i 61 vrste bakterija, kao i 249 metaboličkih procesa.

Kroz studiju se ispitivala povezanost s pojedinačnim namirnicama i grupama hrane, odnosno skupinama.

Otkrivena je veza između unosa prerađene hrane kao i hrane životinjskog porijekla s bakterijama koje pripadaju vrstama Firmicutes i Ruminococcus sp., skupinama bakterija koje sudjeluju u upalnim procesima.

Bakterije koje su, također, imale veze s upalom bile su Clostridium bolteae, Coprobacillus i Lachnospiraceae. One su bile prisutne kod pojedinaca koji su konzumirali namirnice iz skupine mesnih proizvoda, pomfrit, majonezu i gazirana/negazirana bezalkoholna pića. Bez dovoljno prehrambenih vlakana, ove bakterije oštećuju i hrane se zaštitnim slojem sluznice crijeva.

U studiji je potvrđena i povezanost između konzumacije kave i Oscillibacter, vrste koja se povezuje sa sindromom iritabilnog crijeva.

Istraživači su, također, povezali konzumaciju alkoholnih pića i šećera s “lošim” bakterijama, s tim da crno vino je izuzeto iz ovog zaključka.

Prema rezultatima, jedna skupina hrane je identificirana kao skupina koja dosljedno minimalizira “loše” bakterije. Skupina je sadržavala kruh, mahunarke – slanutak, grašak i leću, te ribu i orašaste plodove.

Bakterije, koje istraživači smatraju “dobrim”, proizvode kratke lance masnih kiselina koji kontroliraju upalne reakcije i štite zdravlje stanica koje tvore sluznicu crijeva.

Otkrivena je općenito veza između unosa hrane biljnog porijekla i ribe s “dobrim” bakterijama. Faecalibacterium sp. je jedna od “dobrih” vrsta, a istraživači su otkrili povezanost između prisutnosti ove bakterije i konzumacije orašastih plodova, određenih vrsta ribe, voća, povrća i žitarica.

Istraživači ističu i povezanost između unosa fermentiranih mliječnih proizvoda, kao što su jogurt i mlaćenica, i protuupalnih bakterija, kao što su Bifidobacterium, Lactobacillus i Enterococcus sp.. Dobre bakterije kratkih lanaca masnih kiselina bile su povezane i s konzumacijom crnog vina.

Rezultati ukazuju da odgovori crijevne mikrobiote na prehranu među ispitanicima s Crohnovom bolesti, ulceroznim kolitisom i sindromom iritabilnog crijeva i opće populacije bi mogli biti relevantni i u kontekstu drugih bolesti, kod kojih su upala, promjene kod crijevnih mikroba i ishrana zajednička poveznica.

Dugotrajna prehrana obogaćena mahunarkama, povrćem, voćem i orašastim plodovima, te veći unos hrane biljnog porijekla u odnosu na hranu životinjskog porijekla s preferencijom mliječnih proizvoda i ribe, te izbjegavanje jačih alkoholnih pića, prerađenog mesa s visokim udjelom masti i gaziranih/negaziranih bezalkoholnih pića; imaju potencijal spriječiti upalne procese u crijevima pomoću crijevnog mikrobioma, tvrde autori.