Sunday, July 14, 2024

Kako početi vježbati i kada kad imate kroničnu bolest

Podijelite

Kronične bolesti i vježbanje u pojedinim životnim trenutcima mogu izgledati kao nespojiva kombinacija.

Kad živite s kroničnom bolesti, tjelovježba može biti posljednja stvar o kojoj razmišljate. Bilo da se radi o boli, iscrpljenosti ili lošem raspoloženju, motivirati sami sebe da se pokrenete može biti pravi izazov. Ne ide tomu u prilog ni nedavno istraživanje o životu s kroničnom bolesti koje u svojim rezultatima zaključuje da oni koji svakodnevno žive s kroničnim oboljenjima bilježe negativan pomak u kvaliteti života.

Kronične bolesti obično traju dulje od jedne godine, zahtijevaju kontinuirano liječenje, ometaju svakodnevne aktivnosti ili ograničavaju toleranciju prema tjelovježbi, objašnjava sedmostruka autorica knjige, Erika Schwartz, dr. med., priznata internistica specijalizirana za prevenciju bolesti. Najugroženije kategorije glede kroničnih bolesti su osobe starije od 65 godina, pretile osobe, pušači, osobe s lošom prehranom, nedostatkom tjelovježbe te genetskim predispozicijama.

Primjeri takvih oboljenja su dijabetes tipa 2, upalne bolesti crijeva, artritis, autoimune bolesti (poput Hashimotove bolesti ili lupusa), kao i astma te bolesti srca, kaže dr. Laura DeCesaris.

Kronična bolest općenito se odnosi na bolest koja traje dugo, često godinu dana ili više, i može utjecati na nečije aktivnosti u svakodnevnom životu poput kućnih poslova ili oblačenja, a ponekad zahtijeva stalnu medicinsku skrb i procjenu, kaže dr. DeCesaris.

Osim najočitijih simptoma, dr. DeCesaris ističe kako nevidljivi simptomi poput umora i boli mogu negativno utjecati na mnoge.

Takvi simptomi mogu otežati ne samo dijagnosticiranje ovih bolesti, već mogu utjecati i na stvaranje učinkovitih planova liječenja jer se simptomi uvelike razlikuju među pacijentima, kaže doktorica.

Kada čak i jednostavni zadaci postanu komplicirani u svakodnevnom životu, vježbanje je sigurno daleko ispod najniže stavke koju treba obaviti kroz dan. Međutim, tjelesna aktivnost ima svoje prednosti i dr. Schwartz preporučuje tjelovježbu osobama s kroničnim bolestima, te savjetuje da istu prilagode svojim sposobnostima.

Kod kronične bolesti, tjelovježba može poboljšati cjelokupno stanje organizma jačanjem na prirodan način imunološkog sustava, oslobađanjem endorfina, podizanjem raspoloženja, povećanjem cirkulacije, snižavanjem krvnog tlaka i smanjenjem stresa, kaže dr. Schwartz.

Ipak, poznavati svoje granice i naučiti ih prihvaćati je itekako bitno. Ako ste u aktivnoj fazi bolesti koja može uzrokovati upalne procese u organizmu, kao i simptome koji vas mogu spriječiti da odradite energijski zahtjevan trening, možete se odlučiti za manje intenzivne metode poput šetnje kućnog ljubimca, sate joge, pa čak i neke oblike plesa, kaže dr. DeCesaris.

Razgovor sa svojim liječnikom i/ili unajmljivanje certificiranog osobnog trenera za intenzivnije treninge [osobito kad tek počinjete] može biti korisno, kaže dr. DeCesaris.

Profesionalci mogu pomoći u razvoju prikladne rutine i pravilnih tehnika izvođenja i na taj način pomoći vam izbjeći ozljede.

Pozitivni učinci vježbanja:

  • Smanjuje ukočenost u zglobovima: Prema dr. DeCesaris, tjelovježba pomaže protoku i cirkulaciji limfe. To je dijelom posljedica povećanja sinovijalne tekućine koja podmazuje zglobove, što je prirodan proces koji se događa kod vježbanja. Doktorica dodaje da trening snage također može pomoći u boljoj pokretljivosti zglobova i smanjenju bolova u zglobovima.
  • Utječe na zdravstvene rizike: One osobe koje su sklonije predispozicijama za srčane bolesti, poput visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka, mogle bi vježbanjem smanjiti rizik razvoja težih slučajeva srčanog i moždanog udara uključivanjem aerobne vježbe umjerenog intenziteta, objašnjava dr. DeCasaris.
  • Poboljšava raspoloženje: Pokazalo se da redovita tjelovježba poboljšava ne samo mentalno stanje općenito, već i pozitivno utječe na simptome koji često mogu pratiti kronična stanja poput depresije, boli, nesanice i tjeskobe.

Prije nego što pokušate s bilo kojim programom vježbanja, svakako imajte na umu razinu svoje kondicije i tjelesne sposobnosti, tim više kad imate kroničnu bolest i vaše su razine energije na rezervi i suočavate se s nedostatkom izdržljivosti.

Početi sporo je važno iz razloga jer netko s kroničnom bolesti može uz početak vježbanja početi osjećati vrtoglavice, slabost ili dezorijentiranost, zbog čega je bitno prve vježbe ne izvoditi sam, kaže dr. Schwartz.

Preporučljivo je krenuti s vježbanjem laganim intenzitetom i kraćim trajanjem kako bi se ograničio dodatni stres na tijelo i izbjeglo preopterećenje. Vježbanje može imati ogromnu ulogu u podizanju raspoloženja, ublažavanju depresije i izoštravanju kognitivnog funkcioniranja.

Može biti jako frustrirajuće funkcionirati svakodnevno s umorom i niskom energijom i u isto vrijeme pokušavati odraditi vježbe snage, što svakako može otežati pridržavanje bilo koje vrste rutine, ističe dr. DeCasaris.

Uz ovu svakodnevnu nepredvidljivost kada živite s kroničnom bolesti, pokušajte imati fleksibilan pristup vježbanju; odradite lagano istezanje ako recimo sat aerobike zahtijeva previše energije ili se pak odlučite za kardio trening umjesto pilatesa kad osjetite nalet energije. Umjesto da se pridržavate strogog rasporeda, uskladite svoje treninge sa svojim dnevnim raspoloženjem.

Mnoge kronične bolesti dolaze s u paketu s bolovima i ponekad može biti teško održavati rutinu vježbanja kada sve boli, dodaje dr. DeCasaris. Probajte pribilježiti koje vježbe u potpunosti smiruju ili barem umanjuju bol i usredotočite se na treninge koji ne samo da rade u vašu korist nego vas i motiviraju. Istraživanje je pokazalo da je tjelovježba koja se percepira kao ugodna jedan od najjačih motivatora za pridržavanje redovitog rasporeda vježbanja.

Prvi koraci u vježbanju

Program vježbanja mora biti potpuno prilagođen i jedinstven prema potrebama pojedinca, upozorava dr. Schwartz. Ona također predlaže stvaranje temelja s vježbama disanja za smanjenje stresa, te povećanje kapaciteta pluća i cirkulaciju više kisika u vaš mozak i druge vitalne organe. Osim toga, preporučljivo je:

  • Krenuti polako: Ako ste tek krenuli s vježbanjem, posljednja stvar koju želite učiniti je pogoršati svoje simptome prenapornim treningom prvog dana, upozorava dr. DeCasaris. Umjesto toga, ona preporučuje početi s blagim istezanjem i hodanjem, prije nego što se dodaju intenzivniji treninzi, kao što je trening s utezima.
  • Budite fleksibilni: Kao što je već spomenuto, biti spreman na nepredvidivo je koristan savjet kada počinjete vježbati s kroničnom bolesti. Nemojte se previše vezati za dnevni cilj ili strogi raspored vježbanja, kaže dr. DeCasaris. Umjesto toga, slušajte i poštujte ono što vaše tijelo vam govori kako biste prema tome mogli prilagoditi svoj odabir vježbi.
  • Podijelite simptome sa svojim liječnikom: Specifični znakovi mogu ukazivati ​​na to da ćete možda morati smanjiti intenzitet vježbanja ili da je vašem tijelu potreban dodatni prostor za oporavak. Dr. DeCasaris kaže da diskusija o simptomima s liječnikom može pomoći da vježbate pametnije.
  • Angažirajte profesionalnog trenera: Kvalificirani fitness trener može vam pomoći da postavite razumne ciljeve, naučiti vas vrijednim vještinama i pomoći vam da planirate prikladan program za vas. Podrška stručne osobe važna je i za vašu tjelesnu sigurnost i za podršku tijekom vježbanja.

Iako vježbanje ima brojne prednosti — čak i za one s kroničnim bolestima — važno je razgovarati s liječnikom kako biste utvrdili je li vježbanje za vas i na koji način krenuti s tjelesnom aktivnosti.

Pročitajte više

Više

Translate »