Sigurno ste se barem jednom zapitali “Kako IBD utječe na zdravlje mojih zubi?” i vjerujem da nisam jedina koja je primijetila kako se kvaliteta i zdravlje zubi i zubnog mesa s vremenom naruši kad imaš dijagnozu neke od upalnih bolesti crijeva.

Sjećam se još kao tinejdžerka da sam imala toliko snažne zube da sam mogla bilo što pregrist s njima. S vremenom su postali osjetljiviji i ne tako snažni kao nekada. Prvo se počela javljati osjetljivost na vruće-hladno podražaje. Ispočetka nisam pridavala veliku važnost tomu, ali s vremenom sam shvatila da se nešto događa. Nakon toga su korjenovi zubi počeli isplivavati na površinu, a par zubi mi se tek tako i prelomilo, jedan uz sami korijen zuba.

To su sve ozbiljne i alarmantne činjenice koje su pobudile sumnju kako ipak moja bolest utječe i na zdravlje mojih zubi i usne šupljine, jednim dijelom zbog same etiologije bolesti, a drugim zbog terapije koju sam koristila.

Kod upalnih bolesti crijeva se smjenjuju faze mirovanja i aktivne faze bolesti, što znači kada su aktivni upalni procesi da se često nastoji izbjegavati većina prehrambenih namirnica koje bi mogle uzrokovati pogoršanje simptoma, a samim time se i ograniči kvalitetan i raznolik unos nutritivnih vrijednosti kroz hranu što utječe i na zdravlje zubi.

Općenito, zbog malnutricije je organizmu teže zacijeliti, a kod upalnih bolesti crijeva takvo stanje nije nepoznanica. Prema jednom istraživanju procjenjuje se kako je malnutricija prisutna u 23% osoba koje nisu hospitalizirane i čak kod 85% hospitaliziranih osoba, a koje imaju neku od dijagnoza IBD (0).

Te osobe često su u deficitu raznih vitamina i minerala pa tako i vitamina D koji je itekako bitan kod mineralizacije kostiju i zubi. Niske razine ovog vitamina povezane su s povećanom prevalencijom parodontalnih bolesti, gangivitisa i parodontitisa, kao i s nastankom karijesa i gubitka zuba. Deficitne vrijednosti vitamina D uzrokuju lošu apsorpciju minerala kao što su kalcij i fosfor, a koji su ključni za čvrstu caklinu.

Bolest desni započinje kao gangivitis, a ako se ne liječi, prerasta u paradontitis, koji utječe na tkivo koje podupire zube i može rezultirati ispadanjem zubi, kao i bolnim apscesima i povlačenjem zubnog mesa.

Određene osobe pribjegavaju povećanom unosu šećera ili zašećerenih sokova kako bi podigli razinu energije, koja je inače dosta niža u aktivnim fazama, bez da su svjesni kako te loše navike zapravo imaju negativan utjecaj na zdravlje zubi i usne šupljine.

Čak i neki simptomi, kao što su dehidracija ili povraćanje mogu oslabiti zube iz razloga jer kiselina koja se javlja kod takvih stanja uništava otpornost zubne cakline i slabi zube.

Kronični umor i iscrpljenost, duži periodi aktivne faze bolesti, depresija, dugi periodi oporavka i bezvoljnost koji prate upalne bolesti crijeva mogu isto biti uzročnici lošeg zdravlja zubi i desni, jer u takvim periodima osoba može jednostavno imati drugačiji pogled na zdravlje i brigu o svojoj usnoj šupljini. Kroz ta razdoblja može se zanemariti higijena zubi, što dugoročno ostavlja posljedice na njihovo zdravlje (1).

Terapija koja se koristi za tretiranje upalnih bolesti crijeva može dovesti do promjena u usnoj šupljini, zbog izravnog toksičnog učinka lijekova na usno tkivo (2).

Duži periodi korištenja prednizona mogu smanjiti količine kalcija u zubima, što može dovesti do propadanja zuba i njihovog mrvljenja. Isto tako, i imunosupresivi mogu igrati ulogu kod zdravlja zubi i usne šupljine. Korištenjem istih umanjuje se sposobnost organizma da se bori protiv raznih infekcija, što doprinosi brojnim apscesima i upaljenju desni (3).

Dakle, kroz razne studije potvrđena je prevalencija i ozbiljnost bolesti desni kod osoba s upalnim bolestima crijeva i smatra se kako je vodeći čimbenik upalni odgovor organizma, ali se isto tako povezuje i s oralnom mikrobiotom (4).

Svakodnevna briga i higijena zubi i usne šupljine je itekako bitna i ne smije se zanemariti jer u protivnom može dovesti do većih posljedica, a koje na kraju mogu rezultirati i gubitkom zubi.