Redovna konzumacija nezdrave hrane može oslabiti imunološki sustav i omesti ga u pravilnom radu. Određena istraživanja sugeriraju kako je prehrana s visokim udjelom šećera i prekomjernim unosom soli povezana s povećanim rizikom nastanka određenih autoimunih stanja i kroničnih bolesti. S druge strane, konzumacija hrane koja sadrži određene hranjive sastojke, poput vitamina C, može pomoći u jačanju imunološkog sustava.
Svaka osoba koja želi ojačati svoj imunitet htjeti će ograničiti ili izbjegavati unos sljedećih vrsta namirnica.
Prerađena hrana – Većina prerađene hrane sadrži nezdrave masnoće, šećere i aditive. Oni poboljšavaju okus, teksturu i rok trajanja proizvoda, međutim postoje određene studije koje sugeriraju da takva hrana može oslabiti imunološki odgovor.
Neke od prerađenih namirnica su: konzervirana hrana, jela koja se pripremaju u mikrovalnoj pećnici, čips, torte i kolači.
Studija iz 2017. godine otkrila je kako konzumacija hrane koja sadrži aditive može povećati rizik od nastanka nekoliko kroničnih upalnih ili metaboličkih stanja. Studija je proučavala aditive poput sukraloze, aspartama, karboksimetilceluloze, polisorbata-80, natrija i karagenana.
Istraživači su uz to primijetili i da osobe koje konzumiraju prehranu s visokim udjelom aditiva su izloženiji pretilosti, upalama povezanim s imunološkim sustavom i rezistenciju na inzulin.
U studiji iz 2014. godine došlo se do zaključka kako se visokim unosom soli, rafiniranog šećera, zasićenih masti i omega-6 masnih kiselina, zajedno s nedostatkom omega-3 masnih kiselina može naštetiti imunološkom sustavu.
Konzumacija šećera i masti u prerađenoj hrani može povećati rizik od pretilosti, a koja može dovesti do upale, a upalni procesi do inzulinske rezistencije, kao i do poremećaja regulacije imunološkog sustava.
Hrana s velikim udjelom šećera – Osobe koje unose veće količine šećera imaju veći rizik nastanka određenih kroničnih bolesti poput koronarne bolesti srca i dijabetesa tip 2.
Neke namirnice s visokim udjelom šećera su: namirnice s konzervansima, marmelade, slatkiši, torte i kolači, aromatizirana mlijeka, zaslađeni mliječni proizvodi, zaslađene žitarice, te pića s većim udjelom šećera poput gaziranih pića.
Prehrana bogata šećerom, također, može ograničiti sposobnost imunološkog sustava da se bori protiv bolesti, odnosno smanjiti učinkovitost bijelih krvnih stanica i pojačati upalne procese.
Hrana s velikim udjelom rafiniranih ugljikohidrata – Hrana koja je prerađena i sadrži veći udio rafiniranih ugljikohidrata, poput bijelog brašna i rafiniranog šećera, povezana je s pojačanim upalama i oksidativnim stresom, što može naštetiti imunološkom sustavu.
Neke od namirnica koje sadrže rafinirane ugljikohidrate su: bijela riža, bijeli kruh, slatkiši, torte i kolači od bijelog brašna.
S druge strane, zdrava i uravnotežena prehrana može pomoći u održavanju umjerene tjelesne težine, a koja je bitna za normalan rad imunološkog sustava.
Neke od sljedećih namirnica smatraju se korisnim za poticanje normalnog rada imunološkog sustava.
Citrusi su odličan izvor vitamina C, a istraživanje iz 2017. godine pokazuje kako ovaj vitaminima nekoliko svojstava koja mogu pridonijeti zdravoj funkciji imunološkog sustava.
Vitamin C je moćan antioksidant, a oni štite važne molekule u organizmu, poput bjelančevina i ugljikohidrata, od okolišnih i bioloških oštećenja.
Vitamin C, također, pomaže u promicanju metaboličke energije i pomaže u regulaciji hormona i neophodan je za proizvodnju kolagena, a prema istoj studiji preporučuje se unos između 100 i 200 mg vitamina C na dnevnoj bazi.
Cink je važan mineral koji je ključan u održavanju zdravog imunološkog sustava. preporučeni dnevni unos kreće se od 2 do 11 mg, što svakako ovisi o dobi i spolu osobe, dok se trudnicama preporučuje između 11 i 13 mg unosa.
Neki prehrambeni proizvodi koji su dobar izvor cinka su: kamenice, govedina, zapečeni grah, pileća prsa, sir i grašak.
Povrće kao što je brokula i klice brokule odličan su izbor za jačanje imunološkog sustava.
Jedna studija iz 2016. godine došla je do zaključka kako sulforafan, kojim je brokula bogata, ima antioksidativna, protuupalna i antikarcinogena svojstva.
Studija iz 2018. godine se bavila istraživanjem učinka sulforafana na stanice raka debelog crijeva. Otkrili su kako sulforafan sprječava upalu imunoloških stanica, a što može pomoći u prevenciji razvoja karcinoma.
Đumbir se već stoljećima koristi kao pojačivač okusa. Zadnjih godina postoje brojna istraživanja o njegovom utjecaju na imunološki sustav.
Analiza iz 2020. godine otkrila je da se konzumacijom dodataka đumbira može umanjiti upala povezana s osteoratritisom i reumatoidnim artritisom.
Ista analiza je, također, otkrila da su suplementi đumbira dobri za regulaciju tjelesne težine kod pretilih osoba, što znači da đumbir posredno poboljšava i imunološki sustav jer je pretilost povezana s kroničnom upalom.
Dakle, raznolika prehrana bogata nutritivnim vrijednostima može potaknuti imunološki sustav i pomoći kod smanjenja upalnih procesa, dok hrana s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata, šećera i aditiva može nepovoljno djelovati na isti.
