Previše alkohola može doći na naplatu. Istraživači počinju otkrivati mnoge učinke koje alkohol može imati na gastrointestinalni trakt. Ne samo da alkohol može sam po sebi uzrokovati bolesti povezane s alkoholom, on također može smanjiti otpornost tijela na cijeli niz komplikacija, kaže dr. Ali Keshavarzian.
Evo pet stvari koje biste trebali znati o tome kako alkohol utječe na crijeva i tko ima veći rizik od utjecaja alkohola na njihovo gastrointestinalno zdravlje.
1. Potiče veći rast proupalnih crijevnih bakterija
Najveći utjecaj alkohola na crijeva je remećenje ravnoteže bakterija koje čine crijevni mikrobiom, kaže dr. Keshavarzian.
Tisuće različitih vrsta bakterija, virusa i gljivica čine crijevni mikrobiom. Većina je korisna i ima simbiotski odnos s tijelom, što znači da i mikrobi i tijelo imaju koristi jedno od drugog. Ali neki su potencijalno patogeni, što znači da mogu izazvati poremećaje u tijelu.
Prema dr. Cynthii Hsu, kada osoba pije velike količine alkohola, crijevni mikrobiom se može promijeniti, favorizirajući potencijalno patogene mikrobe i ubijajući one korisne.
Općenito, osam ili više alkoholnih pića tjedno predstavlja pretjerano opijanje za žene, a 15 ili više alkoholnih pića tjedno se smatra pretjeranim opijanjem za muškarce, međutim, alkohol utječe na različite ljude na različite načine, tako da se manji broj tjednih pića može smatrati pretjeranim opijanjem za određene osobe.
Nezdrava konzumacija alkohola može imati štetan učinak na tijelo kroz crijeva uzrokujući upalu ne samo u crijevima, već i sustavno, kaže Keshavarzian.
U radu objavljenom u International Journal of Environmental Research and Public Health navedeno je da proupalne crijevne bakterije mogu izazvati upalu u drugim dijelovima tijela, što je povezano s pretilošću, dijabetesom tipa 2 i otvrdnućem arterija. Neuravnotežene crijevne bakterije također su povezane s psihičkim stanjima kao što je depresija.
Prema pregledu literature objavljenom u Journal of Gastroenterology and Hepatology, pijenje alkohola povezano je sa smanjenim količinama devet ključnih korisnih bakterija koje tvore simbiotske odnose s drugim bakterijama. U isto vrijeme, čini se da alkohol povećava broj patogenih bakterija. Dok se disbioza (kada su bakterije u crijevima neuravnotežene, obično ustupe mjesto većem broju bakterija koje podržavaju bolest nego zdravih bakterija) može poništiti ako osoba prestane piti alkohol. Dugotrajni poremećaj konzumacije alkohola može uzrokovati nepovratno oštećenje crijevnog mikrobioma, kažu dr. Hsu i autori studije.
Kada se alkohol konzumira u obliku vina, medovače ili miješanih pića, taj višak šećera može imati složen učinak i na crijeva.
Rane studije provedene na miševima, uključujući one navedene u meta-analizi objavljenoj u Nutrients, pokazale su da redovita konzumacija viška šećera može poremetiti ravnotežu protuupalnih i proupalnih bakterija u crijevima, stvarajući okruženje koje pogoduje proupalnim bakterijama. Studija na miševima objavljena u Cellu otkrila je da prekomjerna konzumacija šećera, barem kod miševa, mijenja crijevni mikrobiom na način da pokreće lančanu reakciju koja može dovesti do pretilosti i stanja pred dijabetes.
2. Može uzrokovati oštećenje sluznice crijeva
Ovo nakupljanje štetnih, upalnih crijevnih bakterija uzrokovano pijenjem alkohola može uzrokovati stanjivanje sluznice crijeva.
Te stanice su tu da djeluju kao barijera za sprječavanje ulaska novih toksičnih tvari u krvotok, objašnjava Hsu.
Crijeva imaju sluzavi sloj koji djeluje kao barijera, propuštajući hranjive tvari u krvotok i blokirajući toksine iz istih putova. Alkohol ih može učiniti tanjim i propusnijim, napominje Keshavarzian.
Kaže da barijeru zamislimo kao zid napravljen od cigle i žbuke, gdje su cigle glavna struktura, a žbuka – u biti ljepilo između cigli – drži barijeru čvrsto zatvorenom.
Primarni učinak alkohola je na “ljepilo”. Postaje labav i propušta, kaže Keshavarzian.
Kada crijeva postanu propusna, što se također naziva “propusna crijeva”, toksinima je lakše ući u krvotok, što može imati negativan učinak na druge organe.
3. Može oštetiti jetru
Alkohol oštećuje jetru na nekoliko načina. Prvi je povezan sa crijevnim slojevima koji drže toksine izvan krvotoka.
Sva krv koja nosi te toksine ide izravno u jetru na preradu, tako da ako ima više toksina u krvi, ti će toksini ozlijediti jetru, kaže Hsu.
Neravnoteža u crijevnom mikrobiomu također može uzrokovati slične poremećaje u jetri.
U pregledu objavljenom u časopisu Nature Reviews Microbiology, Hsu i njezin kolega opisali su kako su sve brojnija istraživanja otkrila vezu između neravnoteže u crijevnim bakterijama, uključujući one uzrokovane konzumiranjem alkohola, i kako to može dovesti do koloniziranja štetnih bakterija u jetri i ubrzavanja oštećenja jetre.
Ako osoba pije previše, može razviti stanje koje se naziva bolest jetre povezana s alkoholom, koja obuhvaća niz različitih poremećaja, uključujući masnu jetru, alkoholni hepatitis i cirozu.
Oštećenje jetre uzrokovano alkoholom može biti smrtonosno.
Studija objavljena u JAMA Open Network, koja je uključila gotovo 700 000 odraslih Amerikanaca u dobi od 20 do 64 godine, procjenjuje da je među odraslim osobama od 35 do 49 godina alkoholna bolest jetre bila drugi najčešći način na koji alkohol doprinosi smrti, nakon predoziranja drugim supstancama.
4. Može uzrokovati upaljenu sluznicu želuca
Pretjerano opijanje – pet ili više pića u jednoj situaciji, kao što je noćni izlazak, za muškarce i četiri za žene – može uzrokovati upalu i stanjivanje sluznice želuca, uzrokujući stanje tzv. reaktivni gastritis, navode u StatPearls.
Gastritis može biti bez simptoma, ali također može uzrokovati osjećaj grickanja ili žarenja u gornjem dijelu trbuha koji se može poboljšati ili pogoršati dok jedete, mučninu, bolove u trbuhu i osjećaj punoće u gornjem dijelu trbuha nakon jela, prema klinici Mayo.
Naravno da prekomjerna konzumacija alkohola može izazvati upalu u želucu i može iritirati jednjak i izazvati ezofagitis, kaže Hsu.
5. Čak i male količine alkohola mogu utjecati nepovoljno
Prema Keshavarzianu, ne postoji niti jedna čarobna doza alkohola koja utječe na crijeva. Ona ovisi o mnogo čimbenika, uključujući i spol osobe.
Ženske osobe imaju znatno manje količine enzima u želucu koji probavlja alkohol, zvanog alkoholna dehidrogenaza, objašnjava.
Zato CDC ima različite preporuke za pijenje alkohola na temelju spola – dva pića ili manje dnevno za muškarce i jedno ili manje za žene. Prema CDC-u, osobe ne bi trebale piti više od ovoga u dane kada piju i ne bi trebali vidjeti ove smjernice kao zeleno svjetlo za piće svaki dan.
Za osobe s nekim stanjima, kao što je masna jetra, čak i umjerene količine alkohola mogu uzrokovati štetu.
U drugoj studiji koju je vodila Hsu, a objavljenoj u časopisu Hepatology, čak i manja konzumacija alkohola značajno je utjecala na crijevni mikrobiom osoba s masnom bolesti jetre povezane s metaboličkom disfunkcijom, do točke u kojoj je mikrobiom bio sličan onom kod osoba s poremećajem konzumiranja alkohola.
Kada sam pogledala njihov crijevni mikrobiom, bilo je prilično značajnih razlika između osoba koje uopće nisu pile i osoba koje su pile u malim količinama, kaže Hsu. Osobe u studiji koje su konzumirale male količine alkohola nisu pile više od ekvivalenta 20 grama alkohola, ili oko 1,5 pića dnevno.
Za osobe bez temeljnih bolesti kao što je masna bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom, Hsu kaže da je ključ sigurne konzumacije alkohola umjerenost – ne više od jednog pića dnevno za žene i dva za muškarce.