Upalne bolesti crijeva (IBD) pod svojim okriljem uključuju stanja koja uzrokuju kroničnu ili dugotrajnu upalu u gastrointestinalnom (probavnom) traktu, a dva najpoznatija stanja svakako su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.
Još uvijek nije poznato što točno uzrokuje razvoj IBD. Ono što je poznato jeste da disfunkcionalni imunološki odgovor dovodi do povećanih razina upale u probavnom traktu.
Dalje se postavlja pitanje je li IBD autoimuna bolest? Iako ima sličnosti s autoimunim bolestima, IBD je nešto drugačije oboljenje, a u nastavku možete pročitati do kakvih su zaključaka znanstvenici došli u svome radu i istraživanju.
Ukratko o IBD
Dva su najpoznatija oblika IBD. To su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.
Crohnova bolest može zahvatiti bilo koje područje gastrointestinalnog trakta, ali je češća u tankom crijevu i prvom dijelu debelog crijeva. Kako se stanje pogoršava, može uzrokovati ožiljke, suženja i stvaranje fistula na zahvaćenim područjima.
Ulcerozni kolitis uzrokuje stvaranje ulceracija u unutrašnjosti debelog crijeva, što obično dovodi do krvavog proljeva. Neke od mogućih komplikacija ulceroznog kolitisa uključuju anemiju, perforaciju crijeva i kolorektalni karcinom.
Što su autoimune bolesti?
Imunološki sustav štiti od klica koje uzrokuju nastanak bolesti, ali i od drugih potencijalno štetnih tvari u okolišu. Aktivira se kada pronađe nešto u tijelu što ne prepoznaje kao “sebe”, a što nazivamo antigenom.
Nakon što je antigen identificiran, imunološki sustav tada radi na stvaranju imunološkog odgovora na njega. Opći cilj je neutralizirati potencijalnu prijetnju prije nego ista nanese štetu.
Međutim, ponekad imunološki sustav ne funkcionira i pogrešno reagira na vlastita zdrava tkiva, a kao rezultat dobijemo autoimunu bolest.
Preko 80 autoimunih bolesti identificirano je prema Nacionalnom institutu za okolišne zdravstvene znanosti. Neke od poznatijih su:
- Dijabetes tipa 1
- Reumatoidni artritis (RA)
- Psorijaza
- Lupus
- Multipla skleroza
Veza između IBD i imunološkog sustava
IBD spada pod okrilje imunološki posredovanih upalnih bolesti (eng. immune-mediated inflammatory diseases – IMIDs). Općenito govoreći, IMID su stanja u kojima se kronična upala događa zbog atipičnog imunološkog odgovora.
Kao i IBD, autoimuna bolest je još jedna vrsta IMID-a. Astma i druga alergijska stanja također se mogu klasificirati kao IMID.
Autoimune bolesti karakterizira neodgovarajući imunološki odgovor na zdrave organe i tkiva u tijelu. Na primjer, mnoge osobe s RA imaju autoantitijela koja napadaju zdravo tkivo zglobova.
IBD je malo drugačiji.
Općenito je prihvaćeno da je IBD uzrokovan atipičnim imunološkim odgovorom na podražaje iz okoline kod genetski osjetljivih osoba, što dovodi do kronične upale u probavnom traktu i pojave simptoma IBD, koji mogu uključivati:
- Bolove u trbuhu
- Učestale proljeve, koji mogu sadržavati sluz ili krv
- Gubitak tjelesne težine
- Umor
- Groznicu
Ali kakve veze imunološki sustav ima s probavom?
Možda ne razmišljamo o tome na ovaj način, ali probavni trakt sadrži mnogo potencijalnih antigena, poput recimo hrane koja se konzumira, neke lijekove koje osoba koristi, te zdrave bakterije zvane komenzale.
Komenzali su važni za zdravlje gastrointestinalnog sustava. Na primjer, pomažu u probavi i štite gastrointestinalni trakt od klica koje uzrokuju bolesti. Oni također igraju ulogu u razvoju imunološkog sustava.
Obično imunološki sustav tolerira gore spomenute čimbenike, što znači da ih obično vidi kao bezopasne i ostavlja ih na miru.
Međutim, kod IBD, okidači dovode do toga da imunološki sustav pokrene odgovor protiv čimbenika koji su obično bezopasni, kao što su komenzali, što dovodi do pojačane, trajne upale u zahvaćenom dijelu gastrointestinalnog trakta.
Sluznica probavnog trakta također postaje meta kod IBD. Drugim riječima, imunološke stanice mogu preplaviti to područje u nastojanju da eliminiraju ono što se pogrešno smatra prijetnjom, a sve to uzrokuje daljnje upale i oštećenja.
Neravnoteža bakterija, koja se naziva disbioza, također se događa kod osoba s IBD. Nije poznato je li disbioza uzrok ili posljedica IBD. Bez obzira na to, promjene u vrstama bakterija u probavnom traktu također mogu utjecati na imunološku aktivnost i upalu.
Što uzrokuje IBD
Kao što je ranije spomenuto, točan uzrok za upalne bolesti crijeva nije sasvim jasan. Čini se da je to vrlo složena kombinacija imunološkog odgovora, genetike i okolišnih čimbenika.
Kako je već spomenut u gornjem tekstu imunološki sustav, u nastavku pročitajte o genetici i okolišnim čimbenicima.
Genetika
Individualna genetika svakog pojedinca može predisponirati za razvoj IBD. Jedno istraživanje iz 2019. godine navodi da krvni srodnici u prvom koljenu osoba s upalnim bolestima crijeva mogu imati do pet puta veći rizik od razvoja IBD u odnosu na opću populaciju.
To znači da ako neki član uže obitelji, poput roditelja ili brata ili sestre ima IBD, da postoji povećan rizik od razvoja IBD i kod drugih članova uže obitelji.
Istraživači su proučavali vrste gena povezanih s IBD. Mnogi koji su identificirani povezani su s procesima koji mogu biti važni za razvoj kronične upale u gastrointestinalnom traktu, a uključuje gene povezane s:
- Regulacijom imunološkog sustava
- Održavanjem sluznice probavnog trakta
- Oksidativnim stresom
- Antimikrobnom obranom
Okolišni čimbenici
Studija iz 2019. godine otkrila je da je prevalencija IBD u cijelom svijetu znatno porasla između 1990. i 2017. godine. Najveći porast zabilježen je u razvijenim zemljama, poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Ovo sugerira da određeni okolišni čimbenici rizika mogu potaknuti ili barem doprinijeti nastanku IBD kod osoba koje su genetski predisponirane. Neki primjeri okolišnih čimbenika koji su povezani s rizikom razvoja IBD su:
- Infekcije probavnog trakta, kao što su one uzrokovane Campylobacterom ili Salmonellom
- Određene vrste lijekova, poput antibiotika, nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) i hormonske kontracepcije
- Prehrana bogata mastima, šećerima ili mesom
- Pušenje, za Crohnovu bolest
Povećava li IBD rizik za razvoj autoimune bolesti?
I IBD i autoimuna bolest su IMID – imunološki posredovane upalne bolesti. Kao takve, mnogi načini kako i jedne i druge uzrokuju bolest mogu se preklapati.
Postavlja se pitanje, može li osoba zbog IBD biti izložena povećanom riziku od razvoja autoimune bolesti?
Iako su potrebna dodatna istraživanja, neka istraživanja pokazuju da IBD povećava rizik od razvoja nekih autoimunih bolesti.
Studija iz 2016. godine pokazala je da su, u usporedbi s općom populacijom, osobe s IBD imale veću učestalost razvoja autoimunih bolesti. Teški oblik IBD bio je povezan s povećanim rizikom od razvoja autoimunih bolesti.
Studija iz 2017. godine imala je slične rezultate. Istraživači su otkrili da su 20 različitih imunološki posredovanih upalnih bolesti češće kod osoba s IBD, uključujući:
- Dijabetes tipa 1
- RA
- Psorijazu
- Celijakiju
- Astmu
Liječenje i kontroliranje simptoma IBD
Cilj liječenja IBD je smanjiti upalu u gastrointestinalnom traktu, što rezultira održavanjem remisije i spriječava napredovanje bolesti. Lijekovi su često važan dio liječenja IBD.
Za postizanje remisije kod IBD, može se koristiti nekoliko vrsta lijekova, uključujući:
- Aminosalicilate poput mesalamina i sulfasalazina
- Kortikosteroide poput prednizona
- Imunosupresive poput azatioprina i 6-merkaptopurina
- Biološki lijekove poput adalimumaba (Humira) i infliksimaba (Remicade)
Osim lijekovaa, i drugi oblici tretiranja IBD mogu pomoći u postizanju kontrole kod IBD, uključujući:
- Mirovanje crijeva za tešku Crohnovu bolest
- Kirurške zahvate za uklanjanje dijelova gastrointestinalnog trakta koji su jako zahvaćeni
- Prilagodbe prehrane kao što su:
izbjegavanje hrane koja izaziva i pogoršava simptome
češće jedenje manjih porcija obroka
korištenje dodataka prehrani ako ne dobivate dovoljno hranjivih tvari
IBD je imunološki posredovana bolest koja uzrokuje trajnu upalu u gastrointestinalnom traktu. Bez liječenja može oštetiti probavni trakt i dovesti do potencijalno ozbiljnih komplikacija.
Točan uzrok za upalne bolesti crijeva (IBD) još uvijek nije poznat. Općenito govoreći, smatra se da su posljedica atipičnog imunološkog odgovora na okidače iz okoliša kod genetski predisponiranih ljudi.
Trenutačni tretmani za IBD usmjereni su na smanjenje upale probavnog trakta, što može dovesti do remisije simptoma. Pridržavanje plana liječenja ključno je za održavanje remisije i sprječavanje progresije kod IBD.