Pasivno pušenje sadrži više od 7000 kemikalija koje se ispuštaju u zrak tijekom pušenja duhana. Utvrđeno je da od tih kemikalija oko 70 uzrokuje rak, no izloženost pasivnom pušenju može uzrokovati i druge zdravstvene probleme. Istraživanja pokazuju da pasivno pušenje može povećati rizik za razvoj upalnih bolesti crijeva (IBD).

IBD su kronične upalne bolesti probavnog trakta od kojih su najpoznatije Crohnova bolest i ulcerozni kolitis (UC).

U daljnjem tekstu pročitajte na koji način pasivno pušenje može povećati rizik od IBD i na koji način zaštititi sebe i svoje voljene od pasivnog pušenja.

Pasivno pušenje podrazumijeva izloženost  dimu koji se izdahne, kao i dim koji nastaje izravno sagorijevanjem duhanskog proizvoda. Pasivno pušenje sadrži nekoliko otrovnih plinova i otrovnih kemikalija, uključujući:

• Ugljični monoksid — nalazi se u ispušnim plinovima automobila
• Vodikov cijanid — Koristi se u kemijskom oružju
• Amonijak — koristi se u proizvodima za čišćenje kućanstva
• Benzen — Nalazi se u benzinu
• Formaldehid — industrijska kemikalija
• Dušikov oksid — otrovni plin
• Cijanid — otrovni plin

U današnje vrijeme je korištenje e-cigareta u porastu, a kao rezultat toga, ljudi su danas osjetljivi ne samo na izloženost duhanskom dimu, već i na visoke razine nikotina koji se nalaze u aerosolu (parama) koje proizvode e-cigarete.

Istraživanja su pokazala da kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika može pridonijeti razvoju IBD.

Prethodno prakticiranje aktivnog pušenja poznati je čimbenik rizika za IBD – pokazalo se da neke od toksičnih kemikalija koje se nalaze u izloženosti dimu cigareta (posebice dušikov oksid) induciraju proupalne reakcije.

Studije su otkrile da visoke razine dušikovog oksida izazivaju upalu, što dovodi do povećanog rizika od upalnih poremećaja u zglobovima, plućima i crijevima.

Izloženost dimu cigareta putem aktivnog pušenja najistaknutiji je okolišni čimbenik rizika za razvoj Crohnove bolesti; dok stručnjaci navode da pušenje ima zaštitni učinak na UC.

Manje se zna o učinku izloženosti pasivnom pušenju. Odnos između izloženosti pasivnom pušenju i IBD je složen, a istraživanja ograničena.

Istraživanja provedena na ljudima sugeriraju da pasivno pušenje ima štetne učinke na osobe s Crohnovom bolesti. Istraživači su otkrili da osobe koje su izložene pasivnom pušenju imaju veći rizik od razvoja bolesti ileuma u odrasloj dobi — to jest bolesti koje zahvaćaju ileum, posljednji segment tankog crijeva.

U usporedbi s osobama koje su rijetko bile izloženi dimu cigareta, osobe koje iamju Crohnovu bolest i koje su bile dugotrajno izloženi dimu cigareta imali su:

• češće pogoršanje simptoma
• češće hospitalizacija
• veću potreba za imunosupresivima i steroidima

Studija iz 2015. godine pokazala je da su djeca izložena pasivnom pušenju od dojenačke dobi do pet godina imala veći rizik od razvoja Crohnove bolesti.

U studiji na životinjama, dugotrajna izloženost pasivnom pušenju uzrokovala je manjak kisika u gastrointestinalnom traktu, oštećenje tkiva tankog i debelog crijeva i smanjenu funkciju crijevne barijere — a sve bi to u konačnici moglo potaknuti crijevnu upalu i povećati rizik od razvoja Crohnove bolesti.

Druge studije na životinjama otkrile su da je kronična izloženost miševa pasivnom pušenju promijenila crijevni mikrobiom kao i ekspresiju gena i proteina u debelom crijevu. Promjene u crijevnom mikrobiomu (disbioza) i promijenjena ekspresija proteina mogu rezultirati neispravnim imunološkim sustavom, što je jedan od navodnih vodećih uzroka IBD. Međutim, temeljni mehanizmi ovog procesa ostaju nepoznati.

Studija iz 2011. godine pokazala je da izloženost pasivnom pušenju nema utjecaja na razvoj UC ili pogoršanje simptoma kod odraslih. Istraživanje sugerira da izloženost pasivnom pušenju u maternici ili tijekom djetinjstva ne povećava rizik od razvoja UC kasnije u životu.

Razlike u mjestu upale probavnog trakta između Crohnove bolesti i UC mogu objasniti zašto pasivno pušenje može različito utjecati na osobe s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom. Crohnova bolest povezana je s diskontinuiranom upalom koja može zahvatiti cijeli probavni trakt, dok se upala povezana s UC javlja samo u debelom crijevu i rektumu.

Studije provedene na miševima pokazale su da kronična izloženost pasivnom pušenju može promijeniti ekspresiju upalnih gena u ileumu i proksimalnom debelom crijevu, ali ne i u distalnom debelom crijevu. Osim toga, nije došlo do promjena u ekspresiji gena upale u distalnom dijelu debelog crijeva.

U konačnici, potrebno je više studija na ljudima kako bi se bolje razumio odnos između izloženosti pasivnom pušenju i IBD.

Izloženost pasivnom pušenju može donijeti mnoge kratkoročne i dugoročne zdravstvene rizike za koje se stručnjaci slažu da vjerojatno nadmašuju svaki pozitivan ili negativan učinak na rizik od IBD.

Odrasle osobe izložene pasivnom pušenju mogu razviti:

• Rak pluća
• Plućne bolesti
• Koronarnu bolest srca
• Srčani udar
• Moždani udar
• Nazalnu iritaciju
• Reproduktivne probleme kod žena

Dojenčad i djeca izložena pasivnom pušenju mogu razviti:

• Česte prehlade i kašalj
• Česte upale uha
• Teške napade astme
• Infekcije pluća kao što su bronhitis i upala pluća
• Sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS)
• Vrste rakovi u djetinjstvu kao što su limfom, leukemija i tumori mozga

Mnoge države imaju zakone koji zabranjuju pušenje u zatvorenom prostoru u restoranima, na radnim mjestima i drugim javnim zgradama. Međutim, još uvijek postoje države bez ove zaštite. Jedini način da se osigura zaštita od pasivnog pušenja je izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se puši.