Tijekom 20. stoljeća mnoge osobe su počele posvećivati više vremena higijeni. Umjesto odlaska u zajedničku kupaonicu ili zagrijavanja metalne kade na vatri za tjedno kupanje cijele obitelji, promijene su donijele trenutni pristup toploj, čistoj vodi za pojedinačno tuširanje. Umjesto da hranu drže hladnom u hladnom podrumu ili kutiji ispunjenoj ledom, ljudi danas mogu istu staviti u čisti hladnjak ili zamrzivač. Manje obitelji, bolji uvjeti stanovanja, te inovacije aparata za čišćenje i zdravstvene zaštite olakšale su ljudima održavanje osobnog prostora čistim, bez viška prljavštine i klica. Ova poboljšanja u čistoći učinila su život mnogo lakšim i sigurnijim.
Međutim, znanstvenici su uočili jednu neočekivanu povezanost – kako se životni standard povećavao, tako je rasla i prevalencija alergija i autoimunih bolesti — poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa (UC). Drugim riječima, populacije koje su živjele naizgled zdravijim životima zapravo su imale povećanu učestalost određenih zdravstvenih stanja.
Godine 1989. epidemiolog David Strachan otkrio je da su bebe rođene u obiteljima s mnogo braće i sestara imale manju vjerojatnost da će razviti ekcem i peludnu groznicu. Strachan je ovaj trend pripisao činjenici da su djeca u velikim obiteljima vrlo vjerojatno više izložena infekcijama. Razmišljanje je bilo da što je veća obitelj, to je više patogena cirkuliralo. Prema Strachanovoj hipotezi o higijeni, djeca u manjim obiteljima koja nisu bila izložena zaraznim bolestima u ranijoj životnoj dobi bi mogla razviti više određenih vrsta imunoloških stanica koje uzrokuju alergije.
Strachanova higijenska hipoteza izvorno se odnosila samo na alergije, ali je ubrzo proširena i na autoimune bolesti – uključujući Crohnovu bolest, UC i druge vrste upalnih bolesti crijeva (IBD) koje su klasificirane kao imunitetom posredovane bolesti.
Međutim, istraživači su ubrzo otkrili da osobe u zemljama u razvoju imaju dosta tih imunoloških stanica – baš kao i osobe u razvijenijim zemljama – ali nisu imale iste visoke stope alergija i upalnih bolesti. Istraživači su stoga pretpostavili da neki drugi faktor mora biti u igri. Ispostavilo se da osobe u zemljama u razvoju često imaju helminte – crve koji žive u gastrointestinalnom traktu. Ta su stvorenja povećala razinu imunoloških stanica kod ljudi – ali su zapravo smanjila njihov rizik od razvoja upalnih bolesti.
Osim toga, čini se da same infekcije ne smanjuju osjetljivost ljudi na alergijske bolesti, ni u razvijenim zemljama ni u zemljama u razvoju. Na primjer, dječji gastroenteritis i ospice zapravo mogu povećati rizik od razvoja Crohnove bolesti (iako su dokazi mješoviti).
Suočeni s ovim spornim dokazima, istraživači su u međuvremenu poboljšali higijensku hipotezu. Umjesto da misle da je nedostatak bolesti u djetinjstvu uzrokovao Crohnovu bolest ili UC, znanstvenici sada vjeruju da bi stanja mogla biti povezana s nedostatkom raznolikosti u djetetovoj mikrobioti – mikrobima, korisnim i štetnim, koji postoje u i na svakom ljudskom tijelu.
Izloženost nekoliko različitih vrsta mikroorganizama u ranom djetinjstvu trenira imunološki sustav da održi zdravu ravnotežu između “napada i toleriranja uljeza”. Djeca odgajana u čistijim okruženjima imaju manju vjerojatnost da će biti izložena raznim mikrobima u ranom djetinjstvu. Posljedično, kada su ova djeca starija, njihov imunološki sustav nije upoznat s normalnim mikroorganizmima i stoga pretjerano reagira na njihovu prisutnost. Stručnjaci vjeruju da to uzrokuje upalni imunološki odgovor koji dovodi do IBD stanja poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Studije su pokušale dokazati higijensku hipotezu kroz ispitivanje mogućih čimbenika okoliša – i imale su proturječne rezultate. Neki su istraživači otkrili da je pristup toploj vodi i odvojenim kupaonicama u djetinjstvu povezan s višim stopama Crohnove bolesti i UC, ali drugi istraživači nisu uspjeli ponoviti ta otkrića.
Nalazi o drugim mogućim čimbenicima rizika iz okoliša, kao što su dijeljenje kreveta, zajednički izvori pitke vode i izlaganje kućnim ljubimcima ili domaćim životinjama, također su bili neuvjerljivi. Značajno je da su ove studije bile retrospektivne – umjesto proučavanja djece dok odrastaju, istraživači su se oslanjali na sjećanja odraslih osoba na obiteljsku povijest – tako da su netočna ili nejasna sjećanja mogla iskriviti rezultate.
Poboljšana čistoća i sigurnost hrane nisu jedini dio modernog života koji smanjuje raznolikost naših prirodnih mikroorganizama. Medicinski napredak, kao što su carski rezovi i antibiotici, bez sumnje je spasio milijune života, ali je povezan sa smanjenjem raznolikosti mikroorganizama. Na primjer, antibiotici ne ubijaju samo opasne bakterije – već i korisne bakterije koje mogu pomoći u regulaciji imunoloških odgovora. Istraživači su primijetili da se porast incidencije IBD poklapa s porastom upotrebe antibiotika.
Ove promjene u razinama mikroorganizama posebno su uočljive u crijevnom okruženju, gdje korisne bakterije — poznate i kao komenzalne bakterije — mogu zaštititi od autoimunih reakcija. U studiji osoba s bliskim genetskim podrijetlom, djeca s višim razinama komenzalnih bakterija u crijevima imala su manju vjerojatnost da će razviti alergijska stanja poput astme.
Prednosti moderne higijene uvelike nadmašuju sve moguće nedostatke. Ako se vi i vaša obitelj prestanete tuširati, prati ruke i održavati hranu svježom, mnogo je vjerojatnije da ćete se podvrgnuti nizu gadnih infekcija koje potencijalno mogu više skratiti život nego smanjiti rizik od razvoja Crohnove bolesti ili UC. Također je važno upamtiti da mnogi drugi čimbenici, poput genetske predispozicije, mogu dovesti do razvoja IBD.
Istraživači sugeriraju da bi puštanje djece da se igraju vani – osobito na travi i zemlji – moglo pomoći u izgradnji zdravog imunološkog sustava za kasniji život. Osim toga, antibiotike treba koristiti štedljivo u djetinjstvu kako bi djetetov imunološki sustav imao vremena prepoznati mnoge različite vrste mikroorganizama. Ove se intervencije moraju provoditi rano u životu, budući da imunološki sustav završava svoj rani razvoj do trenutka kada dijete navrši 3 ili 4 godine. Neki se znanstvenici nadaju da će otkriti kako precizno uvjetovati imunološki odgovor u djetinjstvu kako bi se izbjegle kasnije upale, ali točne mjere koje bi bilo potrebno provesti ostaju nepoznati.
Kod odraslih osoba, korištenje probiotika – kao što su laktobacili – može pomoći vratiti dio prirodnu ravnotežu crijeva i pomoći u regulaciji imunološkog sustava.
Dokazi za tretiranje Crohnove bolesti probioticima još uvijek nisu čvrsti. Meta-analiza dvaju malih, randomiziranih kontroliranih ispitivanja iz 2020. godine sugeriraju tek malu razliku između liječenja probioticima i korištenja placeba za aktivnu Crohnovu bolest. Međutim, ista je analiza pokazala da je liječenje probioticima imalo manje nuspojava.
Ne zaboravite razgovarati sa svojim liječnikom prije dodavanja bilo kakvog dodatka vašem režimu liječenja Crohnove bolesti ili UC, uključujući probiotike.
 koje su klasificirane kao imunitetom posredovane bolesti.){kind=link}