Dijetoterapija i klinička prehrana mogu imati važnu ulogu u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva, te sama nutritivna potpora važna je komponenta liječenja pacijenata s ovim oboljenjima, a odnosi se na prevenciju i liječenje svih oblika malnutricije. Bitno je voditi računa o malnutriciji kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva i adekvatno ju tretirati jer u protivnom može pogoršati stanje i utjecati na sami ishod bolesti, stupanj komplikacija, mortalitet i kvalitetu života bolesnika.
Najveći izazov u istraživanju povezanosti između prehrane i razvoja upalnih bolesti crijeva jest potreba za prikupljanjem informacija o prehrani prije nastanka bolesti. Upravo tom problemu pristupilo je nekoliko velikih longitudinalnih istraživanja koja su prikupljanjem brojnih podataka omogućila proučavanje prehrane kao čimbenika rizika kod IBD. Rezultati tih studija konzistentni su i upućuju na niži rizik od nastanka nekog oblika upalnih bolesti crijeva u osoba koje konzumiraju više voća i povrća, ali i na viši rizik u osoba koje konzumiraju manje voća i povrća, a više masnoća životinjskog podrijetla i šećera.
Pothranjeni pacijenti s IBD-om imaju veću vjerojatnost hitne hospitalizacije, kao i veću vjerojatnost hospitalizacije zbog infekcije. Osim toga, u hospitaliziranih pacijenata malnutricija je nezavisni čimbenik rizika od venske tromboembolije, neelektivnoga kirurškog zahvata, duljeg trajanja boravka u bolnici i povišene stope smrtnosti. Težinu malnutricije kod oboljelih od IBD određuju sljedeći čimbenici: aktivnost bolesti, njezino trajanje i ekstenzija te kirurški zahvati, a osobito intenzitet upalnog odgovora koji potiče katabolizam i djeluje anoreksigeno.
Malnutricija se može javiti i kod oboljelih od ulceroznog kolitisa (UC) i Crohnove bolesti (CD), ali znatno je veći problem kod CD zbog mogućnosti zahvaćanja bilo kojeg dijela probavnog trakta, za razliku od UC jer je kod tog oblika IBD bolest ograničena na debelo crijevo i ima malo izravnih učinaka na malapsorpciju.
Prevalencija malnutricije povezane s IBD visoka je i može iznositi od 23% u izvanbolničkih pacijenata sve do 85% kod hospitaliziranih pacijenata zbog egzacerbacije bolesti. Također je učestalija u aktivnoj fazi bolesti, i to više kod CD nego kod UC.
Kod oba oblika posljedica je raznovrsnih čimbenika kao što su gubitak teka, izbjegavanje hrane koja izaziva bolove, proljeva, malapsorpcije, maldigestije, povećane nutritivne potrebe, povećanih gubitaka nutrijenata putem probavnog sustava, interakcija s lijekovima ili poslijeoperacijskih komplikacija.
Enteralna je prehrana iznimno važan dio nutritivnog liječenja kod upalnih bolesti crijeva, a kod određenog postotka oboljelih ima značenje primarne terapije.
Odluka o optimalnom načinu primjene artificijalne prehrane kod pacijenata s IBD može biti kompleksna i uključivati više različitih aspekata kao što su sposobnost pacijenta da se hrani, kapaciteta apsorpcije gastrointestinalnog sustava, nutritivnog statusa pacijenta, te samog terapijskog cilja (suportivni, terapija malnutricije, indukcija remisije, održavanje remisije).
Enteralna prehrana kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva može se primjenjivati na više načina, i to na sondu ili peroralno, kao jedina terapija (i tada kao jedina hrana), ili u svojstvu suportivne terapije uz istodobnu primjenu terapije lijekovima.
Oralni nadomjesni pripravci (ONS) obično su prvi korak u suportivnoj terapiji i primjenjuju se kao dodatak normalnoj prehrani. Upotrebom ONS-a dodatni unos do 600 kcal/dan može biti postignut bez negativnog učinka na uobičajen unos hrane u odraslih.
Enteralna prehrana bi uvijek trebala imati prednost pred parenteralnom zbog niže incidencije teških komplikacija i nižih troškova. Osim toga, prisutnost nutrijenata u lumenu važan je trofični faktor za crijevnu sluznicu, može spriječiti translokaciju bakterija i sačuvati funkciju gastrointestinalnog trakta. Kontraindikacije za enteralnu prehranu jesu masivno krvarenje, perforacija crijeva, intestinalna opstrukcija i toksični megakolon.
Enteralna prehrana uključuje primanje mikroelemenata i makronutrijenata putem specijaliziranih tekućih formula, a sam pojam enteralna znači da prehrana prolazi kroz crijeva. Ovakav vid prehrane kod osoba s nekim od oblika upalnih bolesti crijeva (IBD) obično traje od 8-12 tjedana.
Formula enteralne prehrane može biti u obliku napitka i uključena kao dodatak trenutnoj prehrani ili pak kao zamjena za svu hranu, jer napitak sadrži sve proteine, ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine koji su čovjeku potrebni.
Postoje različite vrste formula, uključujući i one koje ne sadrže laktozu ili gluten, kao i one formule koje sadrže posebne spojeve za pomoć kod bržeg zacjeljivanja crijeva.
Osoba, također, može primjenjivati ovu vrstu prehrane kroz sondu za hranjenje. To je posebna vrsta sonde koja je tanka, fleksibilna i koju liječnici uvode kroz nos dok ne dođe do želuca ili pak kirurškim putem uvode u želudac. Kada enteralno hranjenje uključuje sondu, liječnici je mogu spojiti na pumpu koja daje formulu u zadanim intervalima. Ovakav oblik prehrane sličan je intravenskom primanju lijekova, ali umjesto davanja lijekova u venu, pumpa za enteralno hranjenje daje formulu izravno u želudac.
Liječnik će preporučiti enteralnu prehranu kako bi se probavni sustav oboljele osobe odmorio. Kod primjene enteralne vrste hranjenja, probavni sustav je oslobođen procesa probavljanja hrane, a sama formula dospijeva izravno u čovjekova crijeva, gdje crijeva apsorbiraju sve hranjive sastojke.
Enteralna prehrana može povećati stupanj remisije, zaliječiti sluznicu probavnog trakta, poboljšati cjelokupnu prehranu, pomoći kod postizanja tjelesne mase, povećati mišićnu masu te poboljšati zdravlje kostiju.
Enteralna prehrana smatra se od velike važnosti kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva i može pozitivno utjecati na reduciranje aktivne faze Crohnove bolesti te održavati remisiju i kod odraslih i kod djece. Kao izvor nutritivne potpore, enteralnu prehranu treba imati u vidu za oboljele od Crohnove bolesti i težih oblika ulceroznog kolitisa, te posebice za one pacijente koji su u potrebi za produženim liječenjem kortikosteroidima.
Prema svim dostupnim podatcima, evidentno je da enteralna prehrana, osim što nadoknađuje nutritivne vrijednosti, bi mogla imati učinak i na moduliranje imunološkog odgovora crijeva, s pozitivnim ishodom na upalne procese u crijevima.
Enteralna prehrana može se okarakterizirati ili kao pomoćna ili kao primarna terapija kod upalnih bolesti crijeva, s ciljem indukcije i održavanja remisije.
Izvori:
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/enteral-diet-for-crohns?bclid=IwAR1ZqWn1_nG5TRtTUq2uCbdq2imzP8GG77UlFwLSqisllnfhLblNTokpoOA#tips
- Smjernice za kliničku prehranu kod upalnih bolesti crijeva, Krznarić et all
- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4352452/