Tuesday, July 23, 2024

Bademi mogu pomoći u održavanju crijevnog mikrobioma – studija tvrdi

Podijelite

Još uvijek učimo o crijevnom mikrobiomu. Između 10 i 100 trilijuna mikroorganizama koji živi u našim tijelima, prvenstveno u ljudskim crijevima. Korak po korak, istraživači otkrivaju kako ovaj ogromni, a opet tako maleni svemir funkcionira i kako utječe na naše zdravlje.

Prema dosadašnjim saznanjima čini se kako je butirat važan igrač u zdravlju crijeva – kratkolančana masna kiselina koja pozitivno utječe na zdravlje samog mikrobioma.

Dr. Alice Creedon objasnila je za MNT kako i na koji način: Butirat je važan za zdravlje crijeva, budući da djeluje kao primarni izvor goriva za stanice debelog crijeva, omogućujući im da pravilno i optimalno funkcioniraju. Također je uključen u signalizaciju crijevima da započnu proces apsorpcije hranjivih tvari. Osim toga, butirat proizveden u crijevima može ući u krvotok gdje se dalje uključuje u regulaciju zdravlja u drugim dijelovima tijela, kao što su jetra, mozak i pluća.

Dr. Creedon  radi na Odsjeku za nutricionističke studije na King’s College London. Ona je također prva autorica nove studije koja istražuje bitnost badema kao sredstva za potporu opskrbe mikrobioma butiratom, a sama studija pokazuje da konzumacija šake badema svaki dan potiče proizvodnju butirata.

Istraživanje dr. Creedon ističe kako je konzumiranje oko 56 grama badema dnevno, što iznosi oko 46 badema, dobro za zdravlje.

Butirat daje potporu crijevnoj barijeri, koja sprečava bakterije i druge mikrobe da uđu u krv. Na taj način butirat pomaže u smanjenju upale, pomaže u kontroli stanja kao što je IBS (sindrom iritabilnog crijeva) i smanjenju gastrointestinalne nelagode poput nadutosti, rekla je Allison Tallman, registrirana dijetetičarka za MNT.

Butirat se proizvodi fermentacijom vlakana u debelom crijevu. Stoga povećanje vlakana prehranom koja je bogata istim, poput badema, povećava razinu butirata u tijelu, što ima pozitivan učinak na zdravlje naših crijeva, navodi Tallman.

Govoreći o nutritivnoj vrijednosti badema, Tallman navodi sljedeće: Jedna porcija badema prepuna je raznih hranjivih tvari u jednoj porciji – 4 grama vlakana, 13 grama ‘dobrih’ nezasićenih masti, 1 gram zasićenih masti i 50% dnevne vrijednosti vitamina E.

Sudionici ove studije su 87 zdravih odraslih žena i muškaraca, u dobi od 18 do 45 godina. Sami su izjavili da redovito jedu međuobroke, barem dva dnevno, te da nisu bili na dijeti s umjerenim ili visokim udjelom masti s više od preporučenih 22 grama masti dnevno.

Za istraživanje su znanstvenici podijelili sudionike u tri skupine, koje su se razlikovale po hrani kojom su zamijenili uobičajene međuobroke.

Prva skupina jela je dnevno dvije porcije od po 28 grama cijelih badema, dok je druga skupina jela dnevno dvije porcije od 28 grama mljevenih badema. Posljednja, kontrolna skupina jela je muffine, koji su tijelu dali jednaku količinu energije kao i bademi.

Razdoblje ispitivanja je trajalo 4 tjedna.

Na kraju ispitivanja, istraživači su otkrili da su prva i druga skupina, koje su konzumirale bademe, imale značajno više razine butirata u fekalnoj tvari nego kontrolna skupina, točnije 24,1 mikromola po gramu umjesto 18,2 mikromola po gramu.

Nije bilo značajne razlike među skupinama u pogledu crijevnih simptoma, vremenu prolaska kroz crijeva (vremenu koje je potrebno da hrana uđe i izađe iz probavnog sustava) ili konzistenciji stolice.

Osim toga, sve tri skupine imale su sličnu količinu fekalnih bifidobakterija, bez očitih razlika u crijevnoj mikrobioti na razini vrste ili u smislu raznolikosti.

Studija je pratila razliku između konzumiranja cijelih i mljevenih badema na proizvodnju butirata.

Ispitanici koji su jeli cijele bademe imali su 1,5 puta veću količinu stolice svaki tjedan od onih koji su jeli mljevene bademe.

Dr. Creedon je pokušala objasniti zašto bi to mogao biti slučaj: Cijeli bademi razlikuju se od mljevenih badema po količini masti koja dospijeva u debelo crijevo. Kada konzumiramo cijele bademe, veliki dio masti prolazi kroz probavu i dospijeva u debelo crijevo, dok se masti u mljevenim bademima probavljaju u gornjem gastrointestinalnom traktu.

Moguće je da je masnoća koja je dospjela iz cijelih badema u debelo crijevo utjecala povoljnije pražnjenje crijeva i povećanje težine stolice. Oba ova učinka mogla su utjecati  učestalost stolice kod ove skupine. Malo je istraživanja o utjecaju masti na učestalost stolice. Stoga ovi nalazi zahtijevaju daljnje istraživanje u budućim ispitivanjima.

Iznenađujuće, nakon žvakanja, mljeveni bademi imali su znatno manje čestice u usporedbi sa sažvakanim cijelim bademima.

Dakle, konzumacija 56 grama badema dnevno – što je ekvivalentno otprilike 46 badema – može poboljšati zdravlje crijeva, povećanjem razine butirata.

Autori zaključuju da bi uključivanje badema u prehranu moglo biti način povećanja unosa vlakana bez izazivanja crijevnih simptoma.

Ova otkrića će biti detaljnije objašnjena u drugom radu koji je trenutno u pripremi za tisak, zaključila je Dr. Creedon

Pročitajte više

Više

Translate »