Prejedanje može biti ozbiljan problem koji za sobom može ostaviti ozbiljne posljedice za zdravlje, zbog čega je vrlo bitno samom problemu prejedanja pristupiti ozbiljno i isti rješavati u korijenu, te nikako zanemarivati ovaj poremećaj prehrane i i zatvarati oči pred prejedanjem.

Nutricionista Dragana Lošić dijeli kratke i jasne savjete koji vam mogu pomoći u borbi s prejedanjem, a u nastavku ovoga teksta pročitajte koji su.

• Uravnotežena prehrana

Adekvatnim unosom složenih ugljikohidrata (cjelovite žitarice i cjeloviti proizvodi), proteina (jaja, riba, meso) i zdravih masti (maslinovo ulje) može se postići bolja sitost.

• Jedite real food

Izbjegavanje rafinirane hrane, odnosno namirnica koje u svom sastavu imaju preko 5 sastojaka, može se smanjiti unos šećera – nutrijenta koji ima najsnažniji utjecaj na prejedanje.

• Redovni obroci i prakticiranje mindful eating

Redovnim obrocima i svjesnom konzumacijom hrane u odsustvu telefona, računala i TV-a, smanjuje se potreba za grickalicama, a time i unos dodatnih kalorija.

• Obratiti pažnju na žvakanje hrane

Sporim i svjesnim žvakanjem hrane izbjegava se nadutost i nepravovremeno prepoznavanje sitosti. Obrok u prosjeku traje vremenski 15 do 20 minuta.

• Unos vlakana

Svakodnevnim unosom povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki moguće je zadovoljiti preporučeni unos od 25-30 grama vlakana/dan, te tako osigurati stabilan nivo glukoze u krvi (GUK) i kontinuirani priliv energije kako bi se izbjegli napadi gladi.

• Povećati volumen obroka

Povećanim unosom sezonske salate povećava se i sami volumen obroka. Osim toga, poboljšava se glukoregulacija i smanjuje glad, a u konačnici se smanjuje i unos bespotrebnih kalorija.

• Izbjegavanje stresa

Kad smo pod stresom raste kortizol i žudnja za praznim kalorijama kao što su slatkiši, sokovi i slane grickalice. Izbjegavanjem i eliminiranjem stresa može se utjecati i na smanjenje emocionalne gladi.

• Hidracija organizma

Unosom dovoljne količine tečnosti,  odnosno preporučenim dnevnim unosom vode i čajeva koji za odraslu osobu iznosi 30 ml/kg tjelesne mase, smanjuje se prejedanje iz dosade jer često puta mislimo da smo gladni, a zapravo smo samo žedni.

Poremećaj prejedanja najčešći je oblik poremećaja u prehrani i jedna od najčešćih kroničnih bolesti među adolescentima.

Obično počinje tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, iako nije isključeno da se može razviti i kasnije.

Osobe s ovim poremećajem imaju simptome slične onima kod bulimije ili podtipa anoreksije zbog prejedanja.

Na primjer, obično jedu neobično velike količine hrane u relativno kratkim vremenskim razdobljima i osjećaju nedostatak kontrole tijekom prejedanja.

Osobe s poremećajem prejedanja ne ograničavaju unos kalorija niti se koriste postupcima eliminiranja istih, poput povraćanja ili pretjerane tjelovježbe, kako bi kompenzirale svoje prejedanje.

Uobičajeni simptomi poremećaja prejedanja uključuju:

• jedenje velikih količina hrane brzo, u tajnosti i do neugodne sitosti, unatoč tome što nema osjećaja gladi,
• osjećaj nedostatka kontrole tijekom epizoda prejedanja
• osjećaji nelagode, kao što su sram, gađenje ili krivnja, kada se razmišlja o prejedanju
• nema upotrebe eliminiranja kalorija, kao što je restrikcija kalorija, povraćanje, pretjerana tjelovježba ili uporaba laksativa ili diuretika, kako bi se kompenziralo prejedanje.

Osobe s poremećajem prejedanja često konzumiraju prekomjerne količine hrane i često puta ne biraju hranjivu hranu, što može povećati njihov rizik od medicinskih komplikacija kao što su bolesti srca, moždani udar i dijabetes tipa 2.