Remisija kod upalnih bolesti crijeva (IBD) definira se na mnogo načina. Jedan od njih je poboljšanje simptoma; poput boli, gubitka težine i promjena u radu crijeva, a koji se mogu dogoditi tijekom pogoršanja bolesti. Drugi je definiran rezultatima laboratorijskih vrijednosti i pregleda poput MR-a ili kolonoskopije.
Dakle, što točno znači remisija i kako osobe koje žive s Crohnovom bolesti i njihovi liječnici znaju je li nastupila remisija?
Specijalist za IBD u Mayo klinici u Jacksonvilleu, Florida, dr. Jami Kinnucan, objašnjava 5 tipova remisije kod Crohnove bolesti kako bi razjasnila što točno znači postići remisiju.
1. Klinička remisija
U kliničkoj remisiji osobe se osjećaju dobro, navodi je dr. Kinnucan, ali termin može imati različita značenja od osobe do osobe. Kako bi odredio je li osoba u kliničkoj remisiji, liječnik će koristiti kliničke alate za bodovanje koji se validiraju. Ovi alati sadrže pitanja i testove koji pomažu u procjeni koliko je teška bolest osobe i kako se osjeća.
Za pacijente s ulceroznim kolitisom i Crohnovom bolesti, validirali smo kliničke alate za bodovanje kroz koje se postavljaju pitanja o raznim stvarima kao što su opća dobrobit, bol u trbuhu, broj stolica, rektalno krvarenje i vancrijevni simptomi, kaže dr. Kinnucan.
Indeks aktivnosti Crohnove bolesti (CDAI) je najčešće korišten klinički alat za bodovanje za klinička ispitivanja – istraživačke studije koje testiraju učinkovitost ili sigurnost lijekova i tretmana za stanja. Indeks aktivnosti Crohnove bolesti uključuje osam mjera aktivnosti bolesti:
- Broj tekućih ili mekih pražnjenja crijeva u prethodnih sedam dana
- Bolove u trbuhu (kao grčevi) u prethodnih sedam dana
- Opće stanje u prethodnih sedam dana
- Vancrijevne komplikacije (simptome izvan crijeva, poput bolova u zglobovima) u prethodnih sedam dana
- Upotreba antidijaretika u prethodnih sedam dana
- Abdominalna masa koja se osjeti tijekom liječničkog pregleda
- Hematokrit (test krvi koji broji postotak crvenih krvnih zrnaca u krvi)
- Tjelesna težina
Rezultati za Indeks aktivnosti Crohnove bolesti se kreću od nula do 600, a rezultat manji od 150 odgovara remisiji.
Ishodi koje su prijavili pacijenti (PRO-2) još je jedan alat za mjerenje koji broji samo učestalost stolice i kategorije bolova u trbuhu iz Indeksa aktivnosti Crohnove bolesti.
Kompletniji Indeks aktivnosti Crohnove bolesti obično se koristi za klinička ispitivanja, dok se jednostavniji PRO-2 općenito koristi u medicinskim ordinacijama za stalnu njegu.
2. Biokemijska remisija
Nakon kliničke remisije, postoje tri vrste onoga što je poznato kao objektivna remisija. Objektivna procjena remisije može se nazvati biokemijskom remisijom (uredni laboratorijski nalazi, uredna analiza stolice), endoskopskom remisijom (uredna endoskopija) i histološkom remisijom (uredna biopsija), navodi dr. Kinnucan.
Objektivna remisija uključuje traženje jasnih znakova da se Crohnova bolest poboljšala, na temelju rezultata različitih testova. Izraz “znakovi” odnosi se na dokaze o bolesti koje liječnik može promatrati i mjeriti, za razliku od simptoma koje osoba doživljava.
Biokemijska remisija je jedna vrsta objektivne remisije. Testovi C-reaktivnog proteina u krvi (CRP) i testovi fekalnog kalprotektina naširoko se koriste za mjerenje biokemijske remisije. Manje su invazivne od kolonoskopija i endoskopija. Međutim, CRP je samo opći marker upale u tijelu — ne mjeri izravno upalu gastrointestinalnog (probavnog) trakta i nije specifičan za upalu uzrokovanu IBD-om. Osim toga, određene genetske razlike mogu smanjiti razine CRP-a osobe, čineći ove rezultate testa nepouzdanom mjerom aktivnosti bolesti za osobe s tim razlikama.
3. Endoskopska remisija
Kolonoskopije i endoskopije također se mogu koristiti za određivanje onoga što se naziva endoskopska remisija. Ovi testovi uključuju gledanje crijeva osobe uz pomoć male kamere pričvršćene na kraju cijevi. Liječniku može pokazati količinu, mjesto i težinu upale u crijevima. Izgled sluznice debelog ili tankog crijeva pruža liječnicima još jedan način za procjenu remisije. Normalne endoskopije ili kolonoskopije koje ne pokazuju upalu ili nova oštećenja mogu značiti da je osoba postigla endoskopsku remisiju.
Endoskopija ili kolonoskopija koja pokazuje da nema upale ili novih oštećenja može biti pokazatelj da je osoba postigla endoskopsku remisiju.
Za razliku od testiranja krvi i stolice, kolonoskopija i endoskopija su invazivni i mogu biti teški za tijelo, stoga nije idealno da im se osoba često podvrgava.
4. Histološka remisija
Histologija je znanost o promatranju stanica kroz mikroskop. Histološka remisija temelji se na izgledu biopsijskog tkiva, a to su mali uzorci prikupljeni tijekom kolonoskopije ili endoskopije. Liječnici pregledavaju te uzorke kako bi provjerili ima li mikroskopskih znakova upale i oštećenja koji mogu pomoći u točnijem predviđanju remisije. Histološki nalazi povezani su s rezultatima kolonoskopije i endoskopije. Zajedno kombinirani sugurans u pokazatelj stanja bolesti.
Postizanje histološke remisije najbolji je način da se smanje šanse za pogoršanje i smanji rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Svaka vrsta objektivne remisije (brojevi dva do četiri na popisu ovog članka) je važna. Vaš liječnički tim koristit će ih većinu ili sve u različito vrijeme, ovisno o vašem specifičnom stanju, kako bi pratio napredak vaše bolesti i remisiju.
STRIDE-II: Smjernice za objektivnu remisiju
Dr. Kinnucan navodi smjernice koje govore o tome kako liječnici gledaju na remisiju kod osoba oboljelih od IBD. Jedna od smjernica je ažuriranje inicijative Odabir terapeutskih ciljeva kod upalnih bolesti crijeva (eng. Selecting Therapeutic Targets in Inflammatory Bowel Disease – STRIDE), pod nazivom STRIDE-II. Ove preporuke imaju za cilj pomoći osobama s Crohnovom bolesti i njihovim liječnicima da odrede prioritete za upravljanje stanjem.
Na temelju nekih smjernica iz preporuka STRIDE-II, trebali bismo težiti ne samo kliničkoj remisiji — pacijenti se osjećaju bolje — nego također i tome da znamo kako mijenjamo tijek bolesti i ishode poput hospitalizacije, izostanka s posla, steroida i operacije kada imamo gore spomenute dublje razine remisije, navodi dr. Kinnucan.
Kriteriji STRIDE-II navode da je prvi prioritet u liječenju Crohnove bolesti klinički odgovor, mjeren s pomoću PRO-2. To znači da bi prvi cilj trebao biti pronalaženje strategije liječenja koja poboljšava simptome bolova u trbuhu i učestalog proljeva i pražnjenja crijeva.
Nakon što se postigne ovaj prvi cilj, liječnici se mogu usredotočiti na druge kratkoročne prioritete, kao što je klinička remisija (mjerena PRO-2) i biokemijska remisija (mjerena CRP-om i testovima fekalnog kalprotektina). Nakon toga, liječnici žele biti sigurni da vaši rezultati endoskopije i biopsije također pokazuju poboljšanje i ozdravljenje.
Dugoročno, prioriteti uključuju endoskopsku remisiju i odsutnost invaliditeta (sposobni ste obavljati svoje uobičajene aktivnosti).
5. Funkcionalna remisija
Dr. Kinnucan pojasnila je važnost pomoći osobama s IBD da se vrate u funkcionalan svakodnevni život. Objasnila je pojam “funkcionalna remisija”, koji se odnosi na to kada je osoba s Crohnovom bolesti sposobna obavljati svakodnevne zadatke, poput odlaska na posao ili u školu ili sudjelovanja na društvenim okupljanjima.
Iako STRIDE-II ne spominje funkcionalnu remisiju, naglašava poboljšanje simptoma koji utječu na kvalitetu života — što bi osobama s IBD olakšalo postizanje funkcionalne remisije. Dr. Kinnucan je naglasila da se poboljšanje funkcionalnosti osoba s IBD smatra sposobnost uključivanja u svoje svakodnevne aktivnosti, što treba biti jednako prioritet za nas kao liječnike kao i za naše pacijente, ističe.
Razgovarajte sa svojim timom za liječenje
Važno je da svi s Crohnovom bolesti shvate da čak i ako se osjećaju bolje ili nemaju simptome, još uvijek mogu imati upalu koja je u tijeku i koja se može identificirati samo laboratorijskim pretragama ili kolonoskopijom s biopsijom.
Dr. Kinnucan i drugi liječnici ističu da je dijagnoza svake osobe jedinstvena. Svaki pacijent ima svoju bolest i svoj put, uključujući simptome koje ima i način na koji pratimo poboljšanje, rekla je.
Obavještavajte svog liječnika o tome kako ste fizički, mentalno i emocionalno i svakako opišite sve što vam uzrokuje bol ili poteškoće ili vas sprječava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Trebali biste razgovarati sa svojim gastroenterologom o tome kako bi remisija mogla izgledati za vas i kako će vaš gastroenterolog pratiti vaš napredak prema remisiji.
 definira se na mnogo načina. Jedan od njih je poboljšanje simptoma; poput boli, gubitka težine i promjena u radu crijeva, a koji se mogu dogoditi tijekom pogoršanja bolesti. Drugi je definiran rezultatima laboratorijskih vrijednosti i pregleda poput MR-a ili kolonoskopije.){kind=link}