Ako netko vama blizak živi s nekom od dijagnoza upalnih bolesti crijeva kao što je ulcerozni kolitis (UC), onda vjerojatno znate koliko bolest može zahtjevan i izolirati oboljelu osobu od okoline. Simptomi poput proljeva, grčeva i krvavih stolica mogu postati prepreka za sudjelovanje na društvenim događanjima. I, premda hrana ne uzrokuje ovo stanje, ipak određena hrana može iritirati probavni trakt.
Postoji mnogo načina na koje možete pomoći nekome tko živi s UC-om, ali važno je znati koju hranu treba jesti, a koju izbjegavati. Ako naučite kako kuhati za prijatelja ili člana obitelji koji ima IBD, možete im olakšati simptome i doprinijeti da se osjećaju uključeni u društvena događanja, uključujući redovite obiteljske večere.
Hrana je obitelj, prijateljstvo i ljubav, a zajedničko kuhanje hrane i činjenica da se vaša voljena osoba zbog toga osjeća bolje je nevjerojatno korisno, kaže Barbara Olendzki, dijetetičar.
Iako ne postoji univerzalna dijeta za sve, postoje neka opća pravila koja je dobro slijediti pri kuhanju za nekoga tko možda ne može dobro probaviti određenu hranu.
Ne ističem nužno pojedinačnu hranu, ali općenito je ograničavanje poznate proupalne hrane dobar način da održavate protuupalni način prehrane i stil života, kaže Ryan Warren, registrirani dijetetičar i klinički nutricionist.
Ovo je 5 savjeta koji će vam pomoći u snalaženju u kuhinji kada kuhate za nekoga s ulceroznim kolitisom.
1. Zapamtite da osoba s IBD-om može imati dobre i loše dane
Prvo, važno je znati da će aktivnost bolesti odrediti što osoba smije, a što ne smije jesti određenog dana.
Kad osoba s UC-om nije u aktivnoj fazi bolesti, prehrana koja joj se preporučuje uglavnom je samo tipična zdrava prehrana, kaže dr. Kelly Kennedy, dijetetičarka. Nasuprot tome, kada osoba doživi pogoršanje simptoma UC-a, morat će prilagoditi svoju prehranu kako bi eliminirala hranu i sastojke koji pogoršavaju stanje.
Iako postoje neka osnovna pravila, tijelo svake osobe je drugačije, pa bi osobe koje imaju UC trebale surađivati sa svojim liječnicima ili dijetetičarima kako bi utvrdile koja im hrana najviše pogoršava simptome. Kennedy predlaže vođenje dnevnika prehrane kako biste pratili i prehranu i simptome.
Glavni cilj je maksimizirati količinu hranjivih tvari u hrani koju poslužujete nekome s UC-om, a istovremeno ograničiti rizik od pogoršanja simptoma, kaže Kennedy.
Kennedy kaže da je prehrana bogata voćem, nekrucifernim povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima idealna za razdoblja kada osoba nije u fazi upale. Hrana bogata kalcijem i hrana poput jogurta koja sadrži probiotike također su važni dodaci zdravoj prehrani kod UC.
2. Pripremite jedan obrok za sve
Za početak, pokušajte pronaći jela u kojima će svi uživati kako ne biste kuhali više od jednog obroka. Kennedy napominje da u nekim slučajevima svi mogu jesti istu hranu, samo drugačije pripremljenu. Na primjer, možete skuhati povrće za nekoga tko ima UC i ostaviti ga sirovo za ostale ukućane koji bi ga radije jeli na taj način.
U početku je potrebno vremena za učenje o novoj hrani i obrocima, kaže Olendzki. Ali uz nešto prakse, dodaje ona, pripremanje obroka prilagođenih osobi koja ima UC postat će s vremenom sasvim normalno i moglo bi čak dovesti do poboljšanja zdravlja za sve ostale ukućane.
3. Smanjite unos šećera, zasićenih i trans masti, laktoze i prerađene hrane
Konzumacija više od 25 grama šećera dnevno, ultra-prerađene hrane (u biti većina zapakirane hrane) ili velike količine zasićenih masti (koje se obično nalaze u masnim komadima mesa, koži peradi, punomasnim mliječnim proizvodima, svinjskoj masti, mastima i kokosovo ulje) sve može uzrokovati upalu koja iritira probavni trakt i izaziva simptome UC-a, kaže Warren.
Kennedy napominje da bi u nekim slučajevima rafinirane žitarice s niskim sadržajem vlakana poput bijele riže i bijelog kruha, koje se smatraju prerađenom hranom, mogle biti lakše probavljive za nekoga tko je usred faze upale. Poznavanje što djeluje na tijelo te osobe pomoći će odrediti koja hrana najbolje smiruje simptome.
Laktoza, šećer koji se nalazi u mliječnim proizvodima poput mlijeka, također se može teško razgraditi, stoga izbjegavajte stvari poput umaka s vrhnjem (iako su fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira obično dobar izbor). Također, izbjegavajte prženu hranu kada kuhate za nekoga tko ima UC, budući da dodatna masnoća može izazvati ili pogoršati simptome.
4. Klonite se emulgatora
Warren kaže da se držite podalje od aditiva u hrani i emulgatora uključujući karagenan, polisorbat-80 i karboksimetilcelulozu, za koje studije pokazuju da također mogu izazvati upalu. Emulgatori produljuju rok trajanja prerađene hrane, održavaju teksturu i sprječavaju odvajanje tekućina. Ovi dodaci su posvuda i teško ih je izbjeći u namirnicama kao što su preljev za salatu iz trgovine, majoneza i sladoled.
Jedno je istraživanje pokazalo da kada su miševi jeli polisorbat-80 i karboksimetilcelulozu, bakterije i drugi mikroskopski životi u crijevima miševa postali su pogodniji za vrste molekula koje uzrokuju upalu. Iako je ovo istraživanje provedeno na miševima, a ne na ljudima, Centar za primijenjenu prehranu na Sveučilištu Massachusetts Amherst i dalje savjetuje ljudima, posebno onima s IBD-om, da izbjegavaju ove proizvode.
5. Promijenite prehranu tako da uključuje topiva vlakna i kuhano povrće
Warren radije preporučuje protuupalne dijete nego pojedinačnu hranu. Mediteranska prehrana, na primjer, uključuje veliki izbor svježeg voća, povrća, ribe, orašastih plodova i male količine zdravih masnoća kao što je maslinovo ulje. Warren preporučuje izmjenu osnove ove dijete kako bi se ova hrana uključila u probavljivijem obliku. Na primjer, predlaže da se odlučite za maslac od badema umjesto cijelih badema, da kuhate zeleno lisnato povrće umjesto da jedete sirovu salatu i da odaberete inherentno meke oblike vlakana, kao što su avokado, slatki krumpir i papaja.
Kad kuhate povrće, pokušajte kuhati na pari ili u mikrovalnoj pećnici umjesto da kuhate u zavreloj vodi, što može ukloniti ključne hranjive tvari, pokazalo je jedno istraživanje. Warren također predlaže pasiranje povrća kako bi se napravile hranjive juhe i smoothieji koji su lakše probavljivi nego cijeli proizvodi.
Tijekom pogoršanja stanja, Kennedy kaže da je najbolje držati se hrane koja se lako probavlja, kao što su rafinirane žitarice (opet, bijeli kruh, kruh od kiselog tijesta ili bezglutenski kruh i bijela riža), i voće s malo vlakana poput banana, dinja i dinja medljika. Uklanjanje kore s drugog voća, poput jabuka, također smanjuje vlakna koja uzrokuju iritaciju.
Kennedy kaže da je potrebno uključiti povrće koje nije iz roda kupusnjača, uključujući paprike, bundeve, patlidžane, rajčice i tikvice, koje imaju nizak sadržaj vlakana i lakše su probavljive. Kupusnjače, poput brokule i cvjetače, s druge strane, ima visok sadržaj vlakana i može biti iritirajuće. Izbjegavajte jela koja sadrže te sastojke i uvijek izbjegavajte začinjenu hranu, kaže Kennedy.