Upalne bolesti crijeva (IBD) su, za sada još uvijek, neizlječive bolesti koje utječu na probavni trakt. Drugim riječima, ono što jedemo ili ne jedemo može utjecati na simptome.
Uz toliko odličnih informacija o prehrani i IBD, nije neuobičajeno i naići na znatnu količinu dezinformacija i mitova o prehrani, kako na internetu, tako i među dobronamjernim zdravstvenim radnicima. Ove dezinformacije često potiču nepotrebna ograničenja u prehrani, što može pridonijeti nedostatku hranjivih tvari i značajno utjecati na kvalitetu života osoba s IBD.
Kao netko tko živi s ulceroznim kolitisom (UC) više od 20 godina i kao osoba koja radi kao registrirani dijetetičar specijaliziran za gastrointestinalno zdravlje, Rachel Dyckman, svojim znanjem i iskustvom pokušava utjecati na lažne informacije i razotkriti mitove o prehrani i IBD.
Ovo je 5 najčešćih mitova s kojima se Rachel susreće i koje želi prenijeti široj publici.
1. Osobe s IBD trebaju biti na prehrani siromašnoj vlaknima
Izbjegavanje hrane bogate vlaknima tijekom aktivne faze bolesti može smanjiti gastrointestinalne simptome. Unatoč tomu to ne znači da je potrebno u potpunosti izbaciti vlakna. Istraživanje objavljeno u Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics u travnju 2021. godine pokazalo je da osobe s IBD često konzumiraju znatno manje vlakana od onih bez ove dijagnoze.
Ako se pogleda kroz prošle preporuke, oboljelima od IBD u aktivnim fazama su se preporučivale dijete s malo vlakana. Ovakva preporuka se temeljila na pacijentima koji su prijavljivali smanjenje simptoma nakon smanjenja unosa vlakana, a ne na stvarnim znanstvenim dokazima, kao što je navedeno u istraživanju objavljenom u Lancet Gastroenterology and Hepatology u svibnju 2019. godine. Nadalje, važnost ponovnog uključivanja hrane bogate vlaknima opet u prehranu se rijetko naglašavala.
Posljednjih godina se ove preporuke o prehrani siromašnoj vlaknima sve manje spominje kao izbor, a fokus se stavlja na modificiranje teksture hrane kako bi se neprobavljivi dijelovi povrća doveli do lako probavljive teksture.
Prakticiranje metoda kuhanja poput kuhanja na pari i metoda pripreme poput blendanja, gnječenja i pravljenja pirea pomažu u boljoj probavi vlakana iz voća i povrća jer sama razgradnja hrane počinje već razbijanjem ove vrste hrane na sitne čestice, dok se u isto vrijeme smanjuje mehanička iritaciju sluznice crijeva hrane dobri crijevni mikrobi tijekom aktivne faze.
2. Svaka osoba s IBD treba izbjegavati gluten
Osobama s IBD često puta se savjetuje da izbjegavaju gluten, ali to nije uvijek potrebno. Iako postoje ograničeni podaci koji sugeriraju da prehrana bez glutena može poboljšati IBD simptome kod određenog postotka oboljelih, ti podaci uglavnom potječu iz promatračkih studija koje ne mogu dokazati uzročno posljedičnu vezu, prema istraživanju objavljenom u časopisu Molecular Nutrition & Food Research u lipnju 2020. godine.
Ovaj podatak se ne odnosi na one osobe koje uz IBD imaju i celijakiju ili necelijakičnu osjetljivost na gluten.
Mnoge prerađene namirnice sadrže gluten, drugim riječima, ako se simptomi poprave na bezglutenskoj dijeti, smanjenje prerađene hrane može biti razlog poboljšanja simptoma, a ne samo izbacivanje glutena iz prehrane. Nadalje, žitarice koje sadrže gluten također sadrže fruktane (FODMAP) ili vrstu ugljikohidrata koja su vrlo fermentabilna u doticaju s crijevnim bakterijama.
Općenito, ova fermentacija je dobra stvar, jer želimo nahraniti te bakterije, ali kao nusprodukt fermentacije nastaju plinovi. Ovi plinovi mogu izazvati simptome kao što su nadutost, grčevi u trbuhu i nepravilan rad crijeva kod onih koji imaju sindrom iritabilnog crijeva (IBS) uz IBD. Dakle, ako je intolerancija na fruktan uzrok simptoma, a ne gluten, još uvijek možete jesti sporo fermentirani kruh od pšeničnog brašna. Proces fermentacije razgrađuje fruktane koji se nalaze u pšenici, tako da crijevne bakterije to ne moraju.
Važno je napomenuti da su osobe s IBD već izložene većem riziku od nedostatka hranjivih tvari i pothranjenosti, tako da ograničavanje glutena u prehrani bez jasne indikacije može pridonijeti ovom riziku. Mnoge cjelovite žitarice koje sadrže gluten poput ječma i raži bogate su vitaminima B skupine i sadrže prebiotička vlakna koja podržavaju zdrav crijevni mikrobiom.
Ukoliko postoji sumnja da se radi o osjetljivosti na gluten, poželjno je savjetovati se sa stručnom osobom kako biste procijenili može li prehrana bez glutena biti dobro rješenje.
3. Svaka osoba s IBD treba izbjegavati mliječne proizvode
Neke osobe s IBD smatraju da mliječni proizvodi pogoršavaju njihove gastrointestinalne simptome, ali to nije uvijek zbog mliječnih proizvoda. Određeni mliječni proizvodi poput sira, sladoleda i maslaca bogati su zasićenim mastima, što može negativno utjecati na crijevni mikrobiom i potaknuti upalu prema recenziji objavljenoj u časopisu Nutrients u veljači 2022. godine. Kada se jedu u većim količinama, punomasni mliječni proizvodi se također mogu teško razgraditi, pridonoseći nadutosti i drugim gastrointestinalnim simptomima.
Osim toga, laktoza koja se nalazi u mliječnim proizvodima problematična je za osobe s intolerancijom na laktozu. Ipak, ako ne podnosite laktozu, ne morate nužno u potpunosti izbaciti mliječne proizvode iz svoje prehrane. Mnogi mliječni proizvodi imaju iznenađujuće nizak sadržaj laktoze, poput odležanih sireva i kefira. Verzije mliječnih proizvoda bez laktoze poput mlijeka i jogurta također su dostupne u mnogim trgovinama, kao i pilule laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu.
Istraživanje objavljeno u časopisu Arquivos de Gastroenterologia u rujnu 2022. godine, pokazalo je da one osobe s IBD koje nemaju obiteljsku povijest intolerancije na laktozu imaju stope intolerancije na mliječne proizvode slične općoj populaciji. Kao rezultat toga, autori studije zaključili su da u nedostatku jasne intolerancije, osobe s IBD ne moraju izbjegavati mliječne proizvode.
Određene mliječne proizvode, poput jogurta i kefira, koje ne samo da općenito dobro podnose oboljeli od IBD, nego su također okarakterizirani kao namirnice koje imaju brojne prednosti za zdravlje. Ove su namirnice izvrstan izvor kalcija za održavanje zdravlja kostiju i bogate su proteinima. Budući da su jogurt i kefir fermentirana hrana, oni također pomažu u naseljavanju crijeva probiotičkim bakterijama.
4. Prehrana nema utjecaja na IBD
Prehrana ne može izliječiti IBD, ali je sad već dobro uvriježeno da prehrana može pomoći u upravljanju simptomima, pa čak i utjecati na tijek bolesti, kao što je navedeno u istraživanju objavljenom u časopisu Nutrients u prosincu 2020. godine. Prema gore spomenutom istraživanju, ono što jedemo utječe i na rizik od IBD i aktivnost, utječući na crijevni mikrobiom, utječući na zdravlje i integritet sluznice crijeva i u interakciji s našim imunološkim sustavom, utječući na imunološki odgovor tijela.
Ne postoji prehrana koja je jednako učinkovita za svakoga s IBD, budući da svaki pojedinac ima jedinstvene potrebe i okidače simptoma, ali to ne znači da je prehrana nevažna. Osim toga, poželjno je imati na umu da se prehrambene potrebe i tolerancija na različite namirnice mogu mijenjati tijekom vremena ovisno o mnogim čimbenicima, kao što su jeste li u fazi pogoršanja ili remisije, promjenama lijekova, operacijama, promjenama mjesta ili ozbiljnosti upale i nedostatku hranjivih tvari koje se može s vremenom pojaviti.
Suradnja s registriranim dijetetičarom specijaliziranim za IBD može uvelike pomoći da pronađete najbolji pristup prehrani za vaše specifične potrebe.
5. IBD uzrokuje loša prehrana
Nakon što osoba dobije neku od IBD dijagnoza, mnogi se pitaju postoji li nešto što su učinili, a što je dovelo do pojave ovog stanja, poput jedenja previše nezdrave hrane ili premalo voća i povrća.
Ali baš kao što prehrana ne može izliječiti IBD, tako ni osobe s IBD nisu same sebi uzrokovale ovo stanje samo lošom prehranom. Iako su određeni načini ishrane povezani s povećanim rizikom od IBD, prehrana nije jedini faktor u igri.
Smatra se da je uzrok za IBD multifaktorski, uključujući kombinaciju genetskih i okolišnih čimbenika. Na primjer, prevalencija IBD je veća u razvijenim zemljama, urbanim sredinama, sjevernim klimama i među onima koji imaju srodnika u prvom koljenu s IBD.
Osim toga, čimbenici poput pušenja, upotrebe antibiotika i nesteroidnih protuupalnih lijekova te povijesti apendektomije su čimbenici koji su povezani s povećanim rizikom od IBD, prema CCFA. Prehrana je samo dio slagalice, ali ne i cijela slika kada je riječ o riziku od nastanka IBD.
