Vaš imunološki sustav sastoji se od složene zbirke stanica, procesa i kemikalija koje neprestano brane tijelo od invazije patogena – uključujući viruse, toksine i bakterije.
Održavanje imunološkog sustava zdravim tijekom cijele godine ključno je za sprječavanje infekcija i bolesti.
Odabir zdravog načina života, konzumiranje nutritivno bogate hrane, te dovoljno sna i tjelovježba najvažniji su načini jačanja imunološkog sustava.
Istraživanja su pokazala da podrška imunitetu određenim vitaminima, mineralima, biljem i drugim tvarima može poboljšati imunološki odgovor i potencijalno zaštititi od bolesti.
Ipak, imajte na umu da neki dodaci mogu utjecati na lijekove na recept ili bez recepta koje uzimate. Neki možda nisu prikladni za osobe s određenim zdravstvenim problemima. Obavezno razgovarajte s liječnikom prije početka korištenja bilo kakvih dodataka prehrani.
Ovih15 dodataka su poznati po svom potencijalu jačanja imuniteta.
1. Vitamin D
Vitamin D pripada skupini vitamina topivih u mastima. Neophodan je za zdravlje i rad imunološkog sustava.
Vitamin D pojačava učinke monocita i makrofaga u borbi protiv patogena – bijelih krvnih stanica koje su važni dijelovi imunološke obrane – te smanjuje upalu, čime pospješuje imunološki odgovor.
Mnoge osobe imaju manjak ovog važnog vitamina, što može negativno utjecati na imunološku funkciju. Zapravo, niske razine vitamina D povezane su s povećanim rizikom od infekcija gornjih dišnih putova, uključujući gripu i alergijsku astmu.
Neka istraživanja pokazuju da suplementacija vitaminom D može poboljšati imunološki odgovor. Zapravo, nedavna istraživanja pokazuju da uzimanje ovog vitamina može zaštititi od infekcija respiratornog sustava.
U pregledu nasumičnih kontrolnih studija iz 2019. godine provedenih nad 11.321 osobom zaključeno je kako je suplementacija vitaminom D značajno smanjila rizik od respiratornih infekcija kod osoba s manjkom ovog vitamina i smanjila rizik od infekcije kod onih s razinom vitamina D u referentnim vrijednostima.
Ovakav zaključak ukazuje na opći zaštitni učinak.
Druge studije pokazuju da dodaci vitamina D mogu poboljšati odgovor na antivirusno liječenje kod osoba s određenim infekcijama, uključujući hepatitis C i HIV.
Ovisno o razinama u krvi, od 1000 do 4000 IU dodatnog vitamina D dnevno dovoljno je za većinu osoba, iako su onima s ozbiljnijim nedostatkom često potrebne mnogo veće doze.
Vitamin D se dosta istražuje i u vezi s COVID-19 zbog njegovog učinka na imunološki sustav. Studije su pokazale da vitamin D može ubrzati zacjeljivanje i zaustaviti upalu u dišnom sustavu.
U nedavnoj brzoj revizijskoj studiji zaključeno je da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preporučila suplementacija vitaminom D za prevenciju i liječenje COVID-19.
Međutim, mnogi stručnjaci unutar zdravstvene i znanstvene zajednice tvrde da je suplementacija vitaminom D općenito sigurna i da bi mogla pomoći u zaštiti pojedinaca od virusa.
2. Cink
Cink je mineral koji se obično dodaje suplementima i drugim medicinskim proizvodima kao što su pastile namijenjene za jačanje imunološkog sustava, a razlog tomu je što je cink neophodan za rad imunološkog sustava.
Cink je potreban za razvoj i komunikaciju imunoloških stanica te igra važnu ulogu u upalnom odgovoru. Cink također posebno štiti tkivne barijere u tijelu i pomaže u sprječavanju ulaska stranih patogena u organizam.
Manjak ove hranjive tvari značajno utječe na sposobnost imunološkog sustava da ispravno funkcionira, što rezultira povećanim rizikom od infekcija i bolesti, uključujući upalu pluća.
Prema jednom istraživanju, utvrđeno je da je 16% svih dubokih respiratornih infekcija diljem svijeta uzrokovano nedostatkom cinka.
Nedostatak cinka pogađa oko 2 milijarde osoba diljem svijeta i vrlo je čest kod starijih osoba. Zapravo, do 30% starijih osoba smatra se da ima manjak ove hranjive tvari.
Nedostatak cinka je relativno rijedak u Sjevernoj Americi i razvijenim zemljama.
Unatoč tome, mnogi pojedinci u SAD-u imaju marginalni nedostatak cinka povezan s unosom ili apsorpcijom. Starije osobe općenito su pod povećanim rizikom.
Brojne studije otkrivaju da dodaci cinka mogu štititi od infekcija dišnog sustava kao što je obična prehlada.
Štoviše, suplementacija cinkom može biti korisna i za one koji su već bolesni.
U studiji iz 2019. godine provedenoj nad 64 hospitalizirana djeteta s akutnim infekcijama donjeg dišnog sustava, uzimanje 30 mg cinka dnevno smanjilo je ukupno trajanje infekcije i trajanje boravka u bolnici za prosječno 2 dana, u usporedbi s placebo grupom.
Dodatni cink također može pomoći u smanjenju trajanja prehlade. Osim toga, za cink se pokazalo i da ima antivirusno djelovanje.
Dugotrajno uzimanje cinka obično je sigurno za zdrave odrasle osobe, sve dok je dnevna doza ispod postavljene gornje granice od 40 mg elementarnog cinka. Prevelike doze mogu ometati apsorpciju bakra, što može povećati rizik od infekcije.
3. Vitamin C
Vitamin C je možda najpopularniji dodatak koji se uzima za zaštitu od infekcija zbog njegove važne uloge u imunološkom zdravlju.
Ovaj vitamin podržava rad različitih imunoloških stanica i pojačava njihovu sposobnost zaštite od infekcija. Također je neophodan za staničnu smrt koja pomaže održati imunološki sustav zdravim čišćenjem starih stanica i njihovom zamjenom novima.
Vitamin C također djeluje kao snažan antioksidant, štiteći od oštećenja izazvanih oksidativnim stresom, koji se javlja nakupljanjem reaktivnih molekula poznatih kao slobodni radikali.
Oksidativni stres može negativno utjecati na imunološko zdravlje i povezan je s brojnim bolestima.
Dokazano je da suplementacija vitaminom C smanjuje trajanje i težinu infekcija gornjih dišnih putova, uključujući i običnu prehladu.
Veliki pregled 29 studija provedenih nad 11.306 osoba pokazao je da redovito uzimanje vitamina C u prosječnoj dozi od 1-2 grama dnevno smanjuje trajanje prehlade za 8% kod odraslih i 14% kod djece.
Zanimljivo, pregled je također pokazao da redovito uzimanje dodataka vitamina C smanjuje pojavu obične prehlade kod pojedinaca pod velikim fizičkim stresom, uključujući maratonce i vojnike, do čak 50%.
Osim toga, pokazalo se da liječenje visokim dozama intravenskim vitaminom C značajno poboljšava simptome kod osoba s teškim infekcijama, uključujući sepsu i sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS) koji je posljedica virusnih infekcija. Druge su studije sugerirale da se uloga vitamina C u ovakvim prilikama još uvijek ispituje.
Ipak, ovi rezultati potvrđuju da dodaci vitamina C mogu značajno utjecati na imunološko zdravlje, posebno kod onih koji ne unose dovoljno vitamina putem prehrane.
Gornja granica za vitamin C je 2000 mg. Dopunske dnevne doze obično su između 250 i 1000 mg.
4. Bazga
Crna bazga (Sambucus nigra), koja se od davnina koristi za liječenje infekcija, uvelike se istražuje zbog utjecaja na imunološko zdravlje.
U studijama iz epruvete, ekstrakt bobice bazge pokazuje snažan antibakterijski i antivirusni potencijal protiv bakterijskih patogena odgovornih za infekcije gornjeg dišnih puteva i sojeva virusa gripe.
Štoviše, pokazalo se da poboljšava odgovor imunološkog sustava i da može pomoći u skraćivanju trajanja i ozbiljnosti prehlade, kao i u smanjenju simptoma povezanih s virusnim infekcijama.
Pregled 4 nasumične kontrolne studije provedene nad 180 osoba otkriveno je da dodaci prehrani od bazge značajno smanjuju simptome gornjeg dišnog sustava uzrokovane virusnim infekcijama.
Starija, petodnevna studija iz 2004. godine pokazala je da su osobe s gripom koje su uzimale 1 žlicu (15 ml) sirupa od bazge 4 puta dnevno doživjele smanjenje simptoma 4 dana prije onih koji nisu uzimali sirup i bili su manje ovisni o lijekovima.
Međutim, ova studija je zastarjela i sponzorirao ju je proizvođač sirupa od bazge, koji je mogao utjecati na rezultate.
Iako se smatra da bazga može pomoći u ublažavanju simptoma određenih infekcija i virusa gripe, također moramo biti svjesni i rizika. Postoje upozorenja koja sugeriraju da bobice bazge mogu dovesti do proizvodnje viška citokina, što potencijalno može oštetiti zdrave stanice.
Iz tog razloga neki istraživači preporučuju da se dodaci prehrani od bazge koriste samo u ranom tijeku bolesti COVID-19. Treba napomenuti da nijedna objavljena istraživačka studija nije procijenila upotrebu bazge za COVID-19. Ove preporuke temelje se na prethodnim istraživanjima o bobicama bazge.
Sustavni pregled bazge upućuje na sljedeće zaključke:
- U laboratorijskim istraživanjima na životinjama i ljudima bazga je imala antivirusne učinke, inhibirajući nekoliko sojeva influence A i B.
- Sirove bobice bazge moraju se kuhati kako bi se izbjegao rizik od mučnine, povraćanja ili trovanja cijanidom.
- Bazgu treba koristiti pod nadzorom kvalificiranog zdravstvenog djelatnika.
Dodaci prehrani od bazge najčešće se prodaju u tekućem obliku ili u obliku kapsula.
5. Ljekovite gljive
Ljekovite gljive se od davnina koriste za prevenciju i liječenje infekcija i bolesti. Mnoge vrste ljekovitih gljiva proučavane su zbog njihovog potencijala za jačanje imuniteta.
Poznato je da više od 270 priznatih vrsta ljekovitih gljiva ima svojstva jačanja imuniteta.
Cordyceps, lavlja griva, maitake, shiitake, reishi i pureći rep su vrste za koje se pokazalo da blagotvorno djeluju na imunološko zdravlje.
Neka istraživanja pokazuju da suplementacija određenim vrstama ljekovitih gljiva može poboljšati imunološko zdravlje na nekoliko načina, kao i smanjiti simptome određenih stanja, uključujući astmu i infekcije pluća.
Na primjer, studija na miševima s tuberkulozom, ozbiljnom bakterijskom bolešću, otkrila je da je liječenje Cordycepsom značajno smanjilo opterećenje bakterija u plućima, pojačalo imunološki odgovor i smanjilo upalu u usporedbi s placebo grupom.
U nasumičnoj studiji kroz osam tjedana, provedenoj nad 79 odraslih osoba, suplementacija s 1,7 grama ekstrakta kulture micelij Cordycepsa dovela je do značajnog povećanja aktivnosti prirodnih stanica ubojica (NK) od 38%, vrste bijelih krvnih stanica koje štite od infekcija.
Pureći rep je još jedna ljekovita gljiva koja snažno djeluje na zdravlje imuniteta. Istraživanja na ljudima pokazuju da pureći rep može poboljšati imunološki odgovor, posebno kod osoba s određenim vrstama raka.
Mnoge druge ljekovite gljive također su proučavane zbog svojih blagotvornih učinaka na imunološko zdravlje.
Preparate od ljekovitih gljiva moguće je pronaći u obliku tinktura, čajeva i dodataka prehrani.
Osim gore navedenih suplemenata, i sljedeći suplementi mogu poboljšati imunološki odgovor:
6. Astragalus je biljka koja se često koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Istraživanja na životinjama pokazuju da njegov ekstrakt može značajno poboljšati imunološke reakcije.
7. Selen je mineral neophodan za zdravlje imuniteta. Istraživanja na životinjama pokazuju da dodaci selena mogu poboljšati antivirusnu obranu protiv sojeva gripe, uključujući H1N1.
8. Češnjak ima moćna protuupalna i antivirusna svojstva. Dokazano je da poboljšava imunološko zdravlje stimulirajući zaštitne bijele krvne stanice poput stanica ubojica i makrofaga. Međutim, istraživanje na ljudima je ograničeno.
9. Andrographis biljka sadrži andrografolid, terpenoidni spoj za koji je utvrđeno da ima antivirusne učinke protiv virusa koji uzrokuju respiratorne bolesti, uključujući enterovirus D68 i influencu A.
10. Sladić sadrži mnoge korisne tvari, uključujući glicirizin, koje mogu pomoći u zaštiti od virusnih infekcija. Prema istraživanju iz epruvete, glicirizin pokazuje antivirusno djelovanje protiv teškog akutnog respiratornog sindroma povezanog s koronavirusom (SARS-CoV).
11. Pelargonium sidoides – Neka istraživanja na ljudima podupiru korištenje ekstrakta ove biljke za pomoć pri ublažavanju simptoma akutnih virusnih respiratornih infekcija, uključujući prehladu i bronhitis. Ipak, rezultati su mješoviti i potrebno je više istraživanja.
12. Vitamini B skupine, uključujući B12 i B6, važni su za zdrav imunološki odgovor. Mnoge odrasle osobe mogu biti u deficitu, što može negativno utjecati na imunitet.
13. Kurkumin je glavni aktivni spoj u kurkumi. Ima snažna protuupalna svojstva, a studije na životinjama pokazuju da može pomoći u poboljšanju imunološke funkcije.
14. Echinacea je biljaka iz obitelji tratinčica. Pokazalo se da određene vrste poboljšavaju imunološko zdravlje i mogu imati antivirusne učinke protiv nekoliko respiratornih virusa, uključujući respiratorni sincicijski virus i rinoviruse.
15. Propolis je tvar slična smoli koju pčele proizvode za brtvljenje u košnicama. Iako ima impresivne učinke na jačanje imuniteta i može imati i antivirusna svojstva, potrebno je više istraživanja na ljudima kako bi se dali konkretniji odgovori.
Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, gore navedeni dodaci mogu imati svojstva jačanja imuniteta.
Međutim, imajte na umu da mnogi od ovih potencijalnih učinaka koje ovi dodaci imaju na imunološko zdravlje nisu bili temeljito ispitani na ljudima, što naglašava potrebu za budućim studijama.
